Mađarski šef diplomacije Peter Szijjártó u ponedjeljak je u Petrinji otvorio novu osnovnu školu, izgrađenu nakon razornog potresa koji je pogodio taj grad krajem 2020. godine, za koju je Mađarska donirala gotovo 22 milijuna eura. Nova škola stajat će 'kao simbol prijateljstva Mađarske i Hrvatske', rekao je tom prigodom Szijjártó. Odnosi dviju zemalja najbolji su na području zaštite dviju manjina, njihovih identiteta i kulturnih ostavština, što je pozitivan primjer za cijelu Europu, kazao je Szijjártó, istaknuvši da je, s druge strane, najslabija karika odnosa Zagreba i Budimpešte energetska suradnja.

Politolog Branko Caratan smatra da Hrvatska nema neku jasno definiranu vanjsku politiku osim što slijedi okvir koji daju Europska unija i NATO te ukazuje na to da je 'problem što hrvatsku vanjsku politiku ne vodi Ministarstvo vanjskih poslova nego premijer'.

Kada se radi o odnosima između Hrvatske i Mađarske, postoje situacije o kojima treba voditi računa.

'Prije svega o tome da je mađarska vlast tu zemlju posljednjih godina definirala kao tipičnu neliberalnu demokraciju, kao i da je vlast u Mađarskoj autoritarna - jedna stranka okupirala je sve institucije. Mađarska je u tom pogledu, nakon što je promijenjena vlast u Poljskoj, ostala osamljena - ako zanemarimo činjenicu da i u drugim zemljama postoje tendencije prema autoritarnosti i neliberalnoj politici', analizira situaciju kod susjeda ovaj politolog.

Konkretno, kada se radi o odnosima između Mađarske i Hrvatska, nastavlja, onda se tu svakako u prvom planu javlja INA, presuda (Ivi Sanaderu, op.a.), kao i činjenica da Mađarska ne surađuje s hrvatskim pravosuđem.

'Važno je napomenuti i da postoje različite interpretacije te presude. Predsjednik hrvatskog Vrhovnog suda utvrdio je da je čitav ugovor oko INA-e doveden u pitanje, da je ništavan jer je zasnovan na kaznenom djelu za koje je bivši premijer Sanader pravomoćno osuđen. I pravna interpretacija predsjednika Vrhovnog suda slijedi - ako je ugovor ništavan, onda Hrvatska treba preuzeti INA-u', rezonira Caratan te dodaje da je premijer Andrej Plenković najavljivao da će Hrvatska otkupiti INA-u. Svojedobno je, podsjeća naš sugovornik, konzultirao ad hoc komisiju pravnika koji su zauzeli suprotnu poziciju od predsjednika Vrhovnog suda i pozvali su se na arbitražu, iako je, ističe, poznata pravna činjenica da su domaći Ustav i zakonodavstvo jači od arbitraže.

S druge strane Hrvatska ne mari mnogo za to što se Szijjártó i Mađari žale da su im skupe tarife za prijevoz nafte JANAF-om. Szijjártó je i u Hrvatskoj kazao da kao zemlja bez mora nemaju mnogo izbora za uvoz energenata - ili JANAF ili Rusi. Čak je optužio hrvatsku stranu za ratno profiterstvo.

'Tu postoje obostrane primjedbe o realizaciji dogovora s INA-om. Naime činjenica je da je mađarska politika preuzimanjem INA-e naštetila hrvatskim rafinerijama i da se hrvatska nafta izvozila na preradu u Mađarsku', kazao je Caratan te se zapitao i postoje li tu neki odnosi koji nisu raščišćeni.

Stručnjak ne smatra da su jako bitni nacionalistički ispadi mađarskog premijera Viktora Orbana, koji se često vraća na ideju velike Mađarske, jer to nema nikakvog realpolitičkog značenja, svi ignoriraju te izjave i smatraju ih materijalom za domaću upotrebu te surađuju kao da one ne postoje.

'Na drugoj strani se vidi da Mađarska razvija dobre odnose sa Srbijom, a to su autoritarni i populistički sistemi u oba slučaja, kao i s Miloradom Dodikom u Republici Srpskoj. Orban koristi određene slabe točke balkanske situacije u mađarskom nacionalnom interesu', mišljenja je politolog.

Trebamo li biti zabrinuti? 'Smatram da nisu problem njihovi odnosi nego činjenica da Orban favorizira Srbiju i njen ulazak u Europsku uniju iako ta zemlja sada nema pretpostavke za ulazak. Također, zabrinjava činjenica da se pokušavaju povezati zemlje takozvane neliberalne demokracije', kazao je Caratan, dodajući da je problematično što se Hrvatska na to ne osvrće te nemamo nikakvu aktivnu politiku prema Mađarskoj u odnosu na INA-u, činjenicu da je MOL preuzeo INA-u i da u MOL-u svoje interese ima i ruska ekonomija.

'U odnosu s Mađarskom za nas je najvažnije pitanje preuzimanja INA-e i ako to pitanje ignoriramo, onda nam sva druga pitanja nisu previše važna', naglasio je stručnjak te dodao da nemamo drugih posebnih problema s Mađarskom. Pamtimo još da je pomogla Hrvatskoj s kupovinom oružja na početku Domovinskog rata. Tada je vlast u toj zemlji bila sasvim druga, a Orban je počeo političku karijeru kao liberalni političar i završio u autokraciji.

Također je spomenuo da Mađarska prema rusko-ukrajinskom ratu drži specifičnu poziciju koju hrvatska Vlada ne dijeli, ali joj očito te razlike nisu prepreka za suradnju te da ne treba smetnuti s uma ni činjenicu da Mađarska preuzima predsjedanje Europskom unijom u drugoj polovici ove godine.