Joe Biden je u svom predsjedničkom mandatu uspostavio čvrst savez s Ukrajinom, obećavši podršku 'sve dok bude potrebno' kako bi Kijev mogao poraziti ruske snage. Od početka rata njegova administracija poslala je milijarde dolara vojne opreme, uključujući napredne sustave protuzračne obrane, milijune granata, stotine oklopnih vozila i druge ključne resurse.

Ta opsežna vojna pomoć, međutim, bila je često praćena kritikom Trumpovih pristaša, a oni smatraju da je Biden nepotrebno izložio američku ekonomiju podrškom stranoj zemlji, dok su američki problemi ostali u drugom planu.

Novoizabrani potpredsjednik J.D. Vance opetovano je kritizirao neograničenu potporu Ukrajini, rekavši da bi je trebalo uvelike smanjiti.

Trumpova vizija mira: Brzo okončanje rata pod novim uvjetima

Trump, poznat po svojoj nekonvencionalnoj vanjskoj politici, iznio je u kampanji viziju brzog rješenja sukoba. Važno je podsjetiti da je upravo on bio prvi koji je pružio pomoć Ukrajincima slanjem protutenkovskih projektila FGM-148 Javelin. Međutim u kampanji je najavio da ima plan za brzo rješenje sukoba.

Što se iza toga točno krije, tek treba otkriti. Iz izvora bliskim novom američkom predsjedniku stižu za Kijev uznemirujuće vijesti.

'Savjetnici nude Donaldu Trumpu zamrzavanje rata duž prve crte, konsolidaciju okupiranih teritorija za Rusiju, demilitariziranu zonu i zaustavljanje integracije Kijeva u NATO na 20 godina', objavio je The Wall Street Journal.

Nakon zamrzavanja duž crte bojišnice predlaže se uspostava demilitarizirane zone, dužine približno 1200 kilometara, između trupa Ukrajine i Ruske Federacije. Za sada nije jasno tko će to kontrolirati, ali razmatra se mogućnost angažiranja mirovnih snaga bez sudjelovanja američkih trupa i bilo kojih struktura koje one financiraju, uključujući UN.

'Možemo pružiti obuku i drugu potporu, ali na terenu trebaju biti Europljani. Nećemo slati Amerikance da održavaju mir u Ukrajini i nećemo to plaćati. Neka to rade Poljaci, Nijemci, Britanci i Francuzi', rekao je jedan od članova Trumpova tima.

Ukrajinske reakcije: Podijeljeni osjećaji između nade i straha

Stavovi među Ukrajincima u pogledu Trumpova izbora izrazito su podijeljeni. Predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je nadu u njegovu doktrinu 'mira kroz snagu', smatrajući da bi upravo takav pristup mogao ubrzati završetak rata. 'Cijenim predanost predsjednika Trumpa (postizanju) 'mira kroz snagu'', rekao je Zelenski, naglašavajući da u tom principu vidi potencijal da Ukrajini donese pravedan mir.

No neki u Ukrajini su skeptični. Mnogi u toj zemlji smatraju da bi im smanjenje američke podrške značilo ozbiljan udarac, pogotovo ako bi to uključivalo ograničenja korištenja dugometnog oružja duboko unutar Rusije, što bi oslabilo ukrajinske obrambene pozicije, piše portal The War Zone.

Politička analitičarka Katerina Odarčenko ističe da obični ukrajinski građani često ne prate geopolitičke procese tako duboko, ali među elitama i političkim stratezima raste oprez. 'Već neko vrijeme iza zatvorenih vrata u Washingtonu vode se razgovori o tome da Ukrajina možda pristane na određene teritorijalne ustupke za mir', objašnjava Odarčenko.

NATO pod pritiskom: Trumpova vizija i europski saveznici

Trumpova kritika NATO-a poznata je još iz njegova prvog mandata, kada je prijetio povlačenjem SAD-a iz tog saveza ako članice ne povećaju izdvajanja za obranu. Njegova retorika izazvala je zabrinutost među europskim saveznicima, ali i potaknula mnoge države da povećaju svoja izdvajanja za obranu, što je u svojoj čestitki Trumpu pohvalio novi glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.

No ponovno otvaranje pitanja američke predanosti NATO-u moglo bi značiti novu nestabilnost za savez. Povlačenje američke podrške Ukrajini dovelo bi do dodatnog pritiska na europske saveznike da preuzmu veću odgovornost za svoju sigurnost.

Poljski ministar vanjskih poslova Radek Sikorski istaknuo je važnost da Europa preuzme aktivniju ulogu u svojoj obrani. 'Europa hitno treba preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost', izjavio je Sikorski, ukazujući na snažan utjecaj Trumpova pristupa na buduće odnose u NATO-u.

Rusi nisu sigurni što im donosi Trump

Trumpov povratak u Bijelu kuću izazvao je različite reakcije u Rusiji. Dok neki ruski političari smatraju da će im on ponuditi nepovoljan dogovor o Ukrajini, drugi likuju zbog njegove pobjede, vjerujući da će dodatno oslabiti podršku Ukrajini. Ruski predsjednik Vladimir Putin čestitao je Trumpu, naglašavajući da vidi priliku za 'toplije odnose' između dviju država. Ruski propagandist Aleksandar Dugin otišao je korak dalje, proglasivši pobjedu novog američkog predsjednika 'pobjedom za Rusiju' te dodao da je ovo 'kraj globalističkog poretka'.

Iako Trump uživa većinu u Kongresu, što bi mu olakšalo provođenje svog programa, mnogi stručnjaci ističu da bi dogovor s Rusijom mogao biti mnogo teži nego što to novoizabrani predsjednik zamišlja.

Zelenski je više puta naglasio da se neće odreći teritorija u zamjenu za mir, a stručnjaci ističu da bi Trumpovo uvjetovanje pomoći moglo dodatno destabilizirati Ukrajinu. Pitanje ostaje – što će se dogoditi ako ne uspije postići mir? Do sada se Trump nije izjasnio o toj opciji, što povećava nesigurnost oko budućnosti američko-ukrajinskih odnosa.

Podjela u američkim političkim krugovima

Utjecajni ukrajinski portal Strana primjećuje da su u američkim političkim krugovima prisutne dvije struje: jedna je tzv. stranka rata, koja smatra da SAD ima koristi od dugotrajnog iscrpljivanja Rusije sukobima u Ukrajini, dok druga, 'stranka mira', ističe da njihov nastavak donosi opasnost od eskalacije i prijetnju nuklearnim sukobom.

Zagovornici rata vjeruju da bi produljen sukob iscrpio Rusiju, povezao Europu i SAD te ekonomski oslabio Kinu i europske zemlje, sada prisiljene oslanjati se na američku energiju i resurse.

Međutim zagovornici mira argumentiraju da nastavak rata nosi visok rizik od izravnog uključivanja NATO-a, što bi moglo izazvati globalni sukob, s nepredvidivim posljedicama za SAD i svijet.

Također smatraju da to nosi rizik od poraza i kapitulacije Ukrajine, što za Zapad ne bi bilo bezbolno, potkopavajući povjerenje saveznika u njega diljem svijeta.

Zaustavljanje rata duž prve crte bojišnice među onima koji su za mir vidi se kao način osiguranja da neće doći do poraza ili kapitulacije Ukrajine. Zemlja će zadržati svoju državnost, vojsku, izlaz na more, izglede za ulazak u EU, pa čak i (ako se postignu sporazumi s Ruskom Federacijom) u NATO.

Geopolitika i ekonomski interesi

Nije tajna to da su ekonomija i geopolitika ključni motivi koji oblikuju zapadnu politiku prema Ukrajini. Održavanje rata pruža SAD-u priliku da ojača svoju poziciju na europskom kontinentu te umanji utjecaj Rusije i Kine. S druge strane, brojni analitičari vjeruju da bi priključivanje Rusije na stranu Zapada, bez obzira na aktualne lidere, stvorilo čvrst ekonomski blok koji bi imao veći utjecaj na svjetske događaje.

Dodatno, sve veći dug i financijski problemi Zapada, osobito SAD-a, izazivaju sve snažnije pritiske da se smanje vojni izdaci ili se usmjere na druge kritične sektore. Rat iscrpljuje resurse, a ekonomska održivost Zapada u ovim uvjetima postaje sve upitnija.

Ukrajinski portal Strana zaključuje da, ako SAD želi okončati rat zamrzavanjem postojeće linije fronta, postoji 80-postotna šansa da će se to i dogoditi. Ni ukrajinske vlasti ni Europa neće se moći oduprijeti volji Washingtona jer Ukrajina u potpunosti ovisi o pomoći Washingtona i nije u poziciji inzistirati na nemogućim uvjetima. A na Rusiju bi, ako uspori taj proces, SAD mogao pokušati utjecati preko Kine i drugih zemalja Globalnog juga, zainteresiranih za što brži završetak rata.