Da bi to mogla biti realna opcija, pokazalo se kada je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u listopadu rekao da tijekom rujanskog sastanka s Trumpom u New Yorku rekao da će se Ukrajina ili pridružiti NATO-u ili razviti vlastito nuklearno oružje. Zelenski je tada rekao da ga je Trump čuo i razumio te da je rekao da je to bio pošten argument.

Iako je Zelenski kasnije povukao tu izjavu rekavši da Ukrajina ne želi nuklerano oružje, njegova je prvobitna izjava potaknula nagađanja o tome je li ukrajinski program nuklearnog oružja realan, kako s tehnološkog, tako i s političkog stajališta, piše Kyiv Independent. Stručnjaci se slažu da je Ukrajina sposobna proizvesti barem primitivno nuklearno oružje, i to za nekoliko godina, no naglašavaju da bi to zahtijevalo znatna ulaganja.

Ukrajina je, nakon raspada SSSR-a, naslijedila treći po veličini nuklearni arsenal na svijetu, odnosno, tada je na njenom teritoriju bilo raspoređeno više od 1700 nuklearnih projektila, što je tada predstavljalo oko trećine ukupnog sovjetskog nuklearnog arsenala, iako valja naglasiti da ti projektili nikad nisu bili pod ukrajinskom upravom, nego ih se kontroliralo iz Moskve. No, Budimpeštanskim memorandumom iz 1994. dogovoreno je da će Ukrajina predati sve projektile Rusiji, a zauzvrat su joj sigurnost i teritorijalnu cjelovitost jamčile Rusija, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Nakon što je Rusija teško narušila ukrajinsku teritorijalnu cjelovitost još 2014., a to pojačala potpunom invazijom u veljači 2022., Ukrajina je u obrani ostatka teritorija uvelike ovisila o pomoći europskih partnera, ali puno više SAD-a. Ako bi pomoć SAD-a povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću izostala, teško je za vjerovati da bi Europa sama mogla financirati i pomagati ukrajinsku obranu koja bi bila dostatna.

Politički gledano, Ukrajina bi se suočila s velikim poteškoćama u odnosu s dosadašnjim saveznicima koji bi njen nuklearni program vidjeli kao eskalaciju sukoba i nesigurnosti na istoku Europe, što bi moglo rezultirati smanjenjem opskrbe konvencionalnim naoružanjem.

'Program nuklearnog oružja ugrozio bi odnos sa zapadnim partnerima. Ne vidim nijednu američku vladu koja bi poduprla ukrajinske nuklearne ambicije. Stoga bi Ukrajina stavila na kocku puno političke i vojne potpore. Politički, ekonomski i vojni troškovi su previsoki', rekao je za Kyiv Independent Sascha Bruchmann, vojni analitičar na Međunarodnom institutu za strateške studije sa sjedištem u Londonu. Prema pisanju ovog medija, Ukrajinci su svjesni da bi političke implikacije vlastitog nuklearnog programa bile preskupe.

Stručnjak za nuklearno odvraćanje na Finskom institutu za međunarodne poslove Jyri Lavikainen vjeruje da Ukrajina ima dobar argument kada tvrdi da joj je potrebno nuklearno odvraćanje kako bi osigurala svoju trajnu sigurnost.

'Ruska odluka da napadne Ukrajinu i pribjegne nuklearnoj prisili počevši od prvog dana invazije otkrila je opasnosti ostavljanja izvan nuklearnog kišobrana. Nuklearno odvraćanje potrebno je za suzbijanje nuklearne prisile. Međutim, najbolja šansa za Ukrajinu da stekne prednosti nuklearnog odvraćanja je da bude primljena u NATO što je prije moguće', rekao je za Kyiv Independent.

Iako Ukrajina trenutačno ne posjeduje nuklearno oružje, tijekom sovjetskog razdoblja u Dnipru je proizvodila balističke projektile koji su mogli nositi nuklearne bojeve glave, a u gradu Kamjanske prerađivala je rudaču urana u žuti kolač, od kojeg se kasnijom obradom može napraviti pogonsko gorivo za nuklearne elektrane ili za nuklearne bombe. Tu valja uzeti u obzir da je ukrajinski ministar energetike Herman Halushchenko u ožujku 2023. najavio da Ukrajina namjerava početi s vlastitom proizvodnjom goriva za nuklearne elektrane 2026. Iako nije riječ o istom gorivu, ono za nuklearne bombe ima više od 80 posto izotopa uranij-235, dok ono za elektrane ima do 20 posto, proizvodnja vlastitog goriva, trenutno ga Ukrajina kupuje od više zemalja, mogao bi biti korak u smjeru postizanja vojniih nuklearnih kapaciteta.

Robert Kelley, inženjer s više od 35 godina iskustva u kompleksu nuklearnog oružja Ministarstva energetike SAD-a, rekao je da bi Ukrajina mogla stvoriti primitivnu fisijsku bombu s uranom u roku od pet godina.

'To je prilično jednostavna stvar za učiniti u 21. stoljeću', rekao je i dodao da je za razliku od takve bombe hidrogenska bomba puno kompliciranija te da je Ukrajina vjerojatno ne bi mogla napraviti. Stručnjak za nuklearno oružje koji je govorio pod uvjetom anonimnosti rekao je da bi najprimitivniji program nuklearne bombe usmjeren na centrifuge s uranom mogao koštati oko 100 milijuna dolara. Program plutonijske bombe koštao bi oko milijardu dolara, dodao je.

Jedna od prepreka ukrajinskom nuklearnom programu je Rusija, koja bi sigurno napala sva ukrajinska postrojenja koja razvijaju nuklearno oružje čim bi doznala gdje se nalaze, a njena kampanja bi vjerojatno uključivala i sabotaže te ubojstva. Stručnjaci to uspoređuju s Iranom, koji atomsku bombu pokušava proizvesti još od 1950-ih godina, no Izrael ih desetljećima sabotira tako da im ubija znanstvenike koji rade na tom programu i uništava njihova nuklearna postrojenja, što bi vjerojatno i Rusija radila Ukrajini.

Međutim, glavna prepreka su političke implikacije ukrajinskog nuklearnog programa, jer bi zapadni saveznici vjerojatno uvjetovali svoju vojnu pomoć, o kojoj ovise ukrajinski obrambeni napori, time da Ukrajina odustane od nuklearnog programa.

'Pristaše Ukrajine na Zapadu bili bi užasnuti jer bi ovaj korak vidjeli kao uvođenje daljnje nestabilnosti i povećanje rizika od eskalacije rata do još većih razina uništenja, bilo unutar Ukrajine ili također uključujući države članice NATO-a', rekla je Jenny Mathers, predavačica međunarodne politike na britanskom Sveučilištu Aberystwyth.

'To bi, po svoj prilici, stvorilo, ili pogoršalo, napetosti između Kijeva i njegovih saveznika. Osim ako Ukrajina ne bi bila u stanju odmah nabaviti nuklearno oružje i staviti svijet, i Rusiju, pred svršen čin', rekla je. Ne slažu se svi stručnjaci s tvrdnjom da bi zapadni saveznici obustavili vojnu pomoć Ukrajini i uveli joj sankcije ako bi krenula razvijati vlastito nuklearno oružje jer bi to bilo protivno javnom mnijenju.

Claus Mathiesen, predavač na Danskoj obrambenoj akademiji i bivši vojni ataše u Ukrajini, rekao je da sumnja da bi zapadni saveznici zaustavili vojnu pomoć Ukrajini ako ona počne razvijati nuklearno oružje jer bi to bilo protivno javnom mnijenju.

'Toliko je uloženo u potporu Ukrajini da mislim da bi im bilo vrlo teško zaustaviti pomoć', dodao je.