Jedan od planova uključuje uspostavu demilitarizirane zone od 1200 kilometara, izvijestio je WSJ, pozivajući se na tri osobe bliske Trumpu, prenosi Business Insider. Prema tom planu, Ukrajina bi se također obvezala da se neće pridružiti NATO-u najmanje 20 godina u zamjenu za nastavak isporuke američkog oružja, rekli su izvori.

Nejasno je tko bi nadzirao demilitariziranu zonu, a jedan je savjetnik rekao Journalu da američke trupe i međunarodne organizacije koje financira SAD, poput UN-a, neće biti dio nijedne mirovne misije. Novoizabrani potpredsjednik J.D. Vance govorio je o sličnoj ideji u intervjuu za Shawn Ryan Show u rujnu.

'Snažno utvrđena' demilitarizirana zona na crti razgraničenja

Izjavio je da bi mirno rješenje 'vjerojatno' izgledalo kao demilitarizirana zona na sadašnjoj crti razgraničenja između Rusije i Ukrajine, a bila bi 'snažno utvrđena' kako bi se spriječila nova invazija ruskih snaga.

Prema tom planu, Ukrajina ne bi ušla u NATO da bi Rusija dobila jamstvo o neutralnosti. Dodatno, Vance je rekao da će Njemačka, između ostalih, financirati dio obnove Ukrajine.

Trump još nije odobrio konkretan plan, rekli su izvori bliski njemu za Journal, dodajući da bi plan također uključivao pregovore između ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Prema izvješću, svi prijedlozi odstupaju od pristupa predsjednika Joea Bidena, a on prepušta Kijevu da odluči kada bi mirovni pregovori trebali započeti. Svi prijedlozi također predlažu zamrzavanje rata prema trenutnom stanju na frontu.

Keith Kellogg i Fred Fleitz, visoki dužnosnici koji su služili u Vijeću za nacionalnu sigurnost za vrijeme Trumpove prve administracije, predstavili su novoizabranom predsjedniku ranije ove godine plan koji uključuje uskraćivanje oružja Ukrajini dok ne pristane na mirovne pregovore s Rusijom, izvijestio je Reuters u lipnju.

Tijekom tih pregovora bio bi uspostavljen prekid vatre na temelju trenutnih linija fronta, rekao je tada Fleitz novinskoj agenciji.

Trump je više puta izjavio da bi mogao okončati rat u Ukrajini u roku od 24 sata, prisiljavajući Rusiju i Ukrajinu na mirovne pregovore, ali nikada nije detaljno objasnio kako bi to postigao.

Prošle godine za Fox News rekao je da bi okončao rat u jednom danu, zaprijetivši Ukrajini obustavom pomoći te Rusiji slanjem dodatne pomoći Kijevu ako Putin ne pristane na dogovor.

U izjavi poslanoj Glasu Amerike u ožujku, Steven Cheung, direktor komunikacija Trumpove kampanje, rekao je da će njegov glavni prioritet u drugom mandatu biti 'brzi pregovori' za okončanje rata u Ukrajini.

U govoru na događaju u svom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi, Trump je rekao da će zaustaviti ratove, ali nije precizirao kako to namjerava učiniti.

Trump će uskoro nazvati Putina

Kurt Volker, bivši američki veleposlanik pri NATO-u (2008. – 2009.) i posebni izaslanik za Ukrajinu za vrijeme Trumpove administracije, izjavio je za Kyiv Independent kako vjeruje da će on što prije nazvati Putina i pozvati ga na zaustavljanje rata, projicirajući svoju moć.

Jedan od načina da to učini, rekao je Volker, jest povećanje proizvodnje nafte i plina te pokušaj preplavljivanja globalnih tržišta jeftinom energijom, s ciljem negativnog utjecaja na rusko gospodarstvo. 'To će biti loše za Putinov proračun, pa mislim da je to jedna stvar koju će gotovo zajamčeno učiniti', rekao je Volker.

Od početka sveobuhvatne invazije 2022. godine Rusija je opetovano povećavala svoj proračun za obranu kako bi održala rat u Ukrajini, što je izazvalo rast domaće inflacije i prisililo rusku središnju banku na povećanje kamatnih stopa.