Naime, u znanstvenoj zajednici već se godinama vodi polemika o mogućim štetnim posljedicama ključne antibakterijske kemikalije triklosana, koja se koristi u gotovo svim sredstvima za održavanje čistoće i higijene poput tekućih sapuna, dezodoransa, pasta za zube, deterdženata, pjena za brijanje, tableta za sterilizaciju vode, pa čak i u premazima ambalaža za hranu, u sportskoj odjeći i sl. Neka su istraživanja dala naslutiti da bi triklosan mogao djelovati na ravnotežu hormona, a druga da bi mogao uzrokovati alergije, međutim, nijedno nije dalo uvjerljive dokaze da je u malim koncentracijama štetan za zdravlje ljudi. S druge strane potvrđeno je da je opasan za okoliš u koji stiže s otpadnim vodama u kojima se dugo zadržava.

Prof. dr. sc. Franjo Plavšić, bivši ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping, pozdravlja odluku FDA jer smatra da je uvijek dobro istraživati sigurnost postojećih sredstava te tražiti nova.

'Preporuka FDA je dobra. No za triklosan trenutačno nema odgovarajuće zamjene; nema poznatog sredstva koje bi ubijalo bakterije i istovremeno bilo prihvatljivo za kozmetičke proizvode', istaknuo je za tportal prof. Plavšić.

'U ovom trenutku mi ne znamo kolike štete trikolsan uzrokuje u okolišu. On je postojan u sedimentima i sasvim sigurno utječe na vodene organizme. Dokazano je štetan za neke od njih. Na to treba misliti. Međutim, valja odlučiti što učiniti – treba li ići na zabranu, na ograničavanje njegove uporabe ili na traženje novih sredstava. Moguće je da su u posljednje vrijeme znanstvenici našli nešto novo pa se zato pokreće ova inicijativa. Potrošnja triklosana u svijetu je ogromna. Godišnje se proizvode na tisuće i tisuće tona. Dakle, riječ je o velikoj industriji koja će se boriti za svoje interese. Ona ponekad neke stvari može i zataškati. No kada joj se pojavi konkurencija koja na istom području želi zaraditi novac boljim i sigurnijim proizvodom, stvari kreću drugim tokom. Ja trenutačno ne znam nijednu kemikaliju koja ima tako dobra svojstva kao triklosan. On je za sada nezamjenjiv u kupaonicama, kuhinjama, domaćinstvima i bolnicama. Mislim da bi nam bilo jako teško bez njega ako ne nađemo zamjenu. On se nalazi svuda. Možda kadu možete prati varikinom, ali kosu ne možete. Njegov utjecaj na ljudsko zdravlje prema službenim je studijama malen. No jasno je da treba napraviti nova istraživanja koja trebaju dokazati da je učinkovit te da nije štetan za ljude. Što se okoliša tiče, također treba odvagnuti koristi i štete', rekao je profesor Plavšić.

Prema Plavšiću, triklosan u koncentracijama iznad 20 posto nadražuje oči, dišne putove i kožu, a u manjim, uobičajenim količinama, nije opasan. Od nekih 18 radova istraživanja mutagenosti triklosana, samo je jedan našao da bi mogao biti mutagen. Karcinogenost mu nikada nije dokazana. Isto tako istraživanja reproduktivne otrovnosti dala su negativne rezultate. Zadnjih godina objavljen je golem broj radova o endokrinim disruptorima; rađeni su uglavnom svakakvim nepropisanim metodama, a rezultati su vrlo često konfuzni i suprotstavljeni. Tako, primjerice, neki radovi pokazuju da triklosan ima slabu androgenu aktivnost, a drugi da ima slabu estrogensku aktivnost.

Za vodene organizme opasne su čak i mnogo niže koncentracije triklosana veće od 0,0025 posto. Ne može se osporiti činjenica da je danas triklosan globalna nečistoća. Može se naći posvuda u okolišu, u površinskim vodama, sedimentima, podzemnim vodama, krvi ljudi, hrani itd. Ti podaci zabrinjavaju, jer je za očekivati da čovjek zbog svojih mentalnih ograničenja ne može predvidjeti što bi se zbog toga moglo dogoditi njemu i drugim bićima na planetu, upozorio je prof. Plavšić koji smatra da je nova medijska uzbuna ipak pretjerana.