Kratka službena kampanja za predsjedničke izbore, od svega tri tjedna, postala je zamorna i prije nego što je počela; bitka, zapravo, već dugo traje i neće značajnije utjecati na konačne rezultate, ali s konačnim definiranjem rokova otvorila su se i mnoga pitanja poput nedovoljno dobrog načina praćenja financiranja izborne kampanje, promicanja trivijalnosti u izboru tema kojima se kandidati bave, problema sučeljavanja…
Politolog Anđelko Milardović smatra da se već na početku kampanje Josipović našao u problemima zbog udara iz vlastite stranke, a politički analitičar Žarko Puhovski prognozira da kratka službena kampanja neće utjecati na rezultate izbora. Ivan Rimac misli da kratka formalna kampanja odgovara kandidatima koji prikrivaju izvore financiranja svoje kampanje. Kako je kazao, duljina kampanje na samo predstavljanje kandidata nema utjecaja jer su se oni odavno predstavili biračima.
Rimac objašnjava da su kandidati dužni podnijeti financijski izvještaj samo za službeni dio kampanje. 'Ako su oni već utukli nekoliko milijuna kuna u kampanju do sada, što nam znači izvještaj o milijunu kuna, koliko smiju potrošiti? Ionako su unaprijed potrošili novac u pretkampanji i vjerojatno dogovorili promidžbu', upozorava Rimac. To je jedino što nam definirana kampanja donosi, kaže, uvid u potrošnju kandidata za samo jedan mali odsječak vremena.
Puhovski smatra da kratka kampanja više odgovara poznatijim kandidatima, sadašnjem predsjedniku Ivi Josipoviću, potom Kolindi Grabar Kitarović, a onda svima ostalima. 'Paradoks je u tome što se Kolinda Grabar Kitarović i Milan Kujundžić praktički ne napadaju međusobno, a trebali bi, jer love u istom bazenu', figurativno se izrazio Puhovski. S druge strane, očajnički žele TV sučeljavanje s predsjednikom.
Politički analitičar smatra da će sučeljavanja za kojim vape Grabar Kitarović i Kujundžić svakako biti i da će u konačnici to utjecati tek na oko 10 posto vrijednosti glasova ako se netko od kandidata uspije nametnuti ili na svega dva do tri posto ako ne uspije nitko.
Milardović očekuje da se u službenoj kampanji profilira komunikacija i izoštre stavovi kandidata koji izlaze na izbore. 'Do sada smo bili svjedoci prepucavanja na osobnoj razni, koje nema veze sa sadržajem', napominje Milardović. Poručio je predsjedničkim kandidatima da u izbornoj komunikaciju prestanu s uvredama i podmetanjem jer je ispod razine natjecanja za čelnu poziciju u državi i daju loš primjer. Zapitao se i što ih sprječava u tome da sutra vrijeđaju građane.
Teme kampanje su izokrenute, nastavlja, zato što rubni sporadični sadržaji, koji imaju zabavljačku dimenziju, dolaze u prvi plan. Milardović naglašava da bi kampanja trebala biti fokusirana i izvedena iz ustavnih ovlasti predsjednika, a smatra da s početkom kampanje počinje i sukob na ljevici jer je Milanović minirao program Ive Josipovića kada je u petak u emisiji 'Javna stvar' kazao da se ne može Ustav mijenjati svakih deset godina kao u SFRJ.
'Šef stranke čiji je predsjednički kandidat, u igri za drugi mandat udara na temeljnu poruku kampanje, ustavne promjene. Milanović je doveo Josipovića u problem i s konotacijama na Jugoslaviju jer mu desnica spočitava projugoslavensku orijentaciju', misli Milardović dodavši da nikada nitko iz HDZ-a nije demontirao Josipovića tako snažno kao što jer to napravio njegov stranački šef.
Sada je Josipović, smatra, u vatri između vlastite stranke koja ga minira jer Milanović ne može shvatiti da bi Josipović mogao osvojiti drugi mandat, dok će on najvjerojatnije izgubiti iduće izbore.
S druge strane, priča Milardović, Kolinda Grabar Kitarović, iako je u prednosti zbog situacije u kojoj se našao Josipović, ne može stalno govoriti da će lupati šakom o stol jer plaši ljude. 'Ljudi ne vole kada se lupa, nije ona Kličko. Nije lupanje zapisano u Ustavu pod predsjedničke ovlasti, kao što nije ni kastracija', ironično joj je poručio politolog.