Do sada su o davanju u zakup i prodaji poljoprivrednog zemljišta odlučivale jedinice lokalne samouprave koje bi potom Ministarstvu poljoprivrede program raspolaganja dale na prihvaćanje. Novim rješenjem ukidaju se programi, ali i zabranjuje prodaja zemljišta. Konačnu riječ o davanju u zakup daje Agencija za poljoprivredno zemljište.

Zakup bi trajao 50 godina, a prioritet bi dobili oni koji imaju bolji gospodarski program, potom bi se uvažavao dosadašnji posjed te visina zakupnine. Od novca koji bi se ostvario zakupom, polovica bi išla u državni, a polovica u proračun općina i gradova.

Predstavljajući zakon u Hrvatskom saboru, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina je podsjetio kako je od 2,66 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, jedna trećina, odnosno 890.000 hektara u vlasništvu države, dok je ostatak u privatnom vlasništvu. Do sada se tom zemljom raspolagalo temeljem prodaje, zakupa i dugogodišnjeg zakupa, pa od 555 jedinica lokalne samouprave, među kojima 75 općina i gradova nemaju državnu zemlju na svojem teritoriju, njih 74 nije donijelo program.

'U funkciju je u posljednjih 10 godina stavljeno samo 260.000 hektara, pa su se pokazali brojni nedostaci postojećeg modela raspolaganja, neučinkovitost i netransparentnost procesa, pa se predloženim zakonom ukidaju programi raspolaganja i sve to preuzima Agencija za poljoprivredno zemljište', najavio je ministar Jakovina. Dosadašnji modeli prodaja i dugogodišnji zakup se ukidaju, a uvodi se zakup putem javnog poziva na rok od 50 godina.

Po njemu, glavni je prioritet u budućnosti kvalitetnije raspolaganje državnom zemljom, povećanje obradivih površina, ali i veća disciplina u prenamjeni zemljišta te uvođenje informacijskog sustava koji će poboljšati raspolaganje zemljom.

Prodaje državne zemlje više nema, pa će se ubuduće moći prodavati samo privatno zemljište. Za privatno zemljište, doduše, postoji moratorij na prodaju strancima sve do 2020. godine. Takva je obveza dio pregovora s Europskom unijom.

Onemogućene su i malverzacije s prenamjenom poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, pa će onaj tko se odluči na to platiti 10 puta veću jednokratnu naknadu za prenamjenu.

Ministrov prijedlog zakona 'na nož' su dočekali zastupnici oporbe. Po mišljenju Đurđice Sumrak (HDZ), novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu 'seljaka i obiteljska poljoprivredna gospodarstva vuče u živo blato'. HSS-ovcu Branku Hrgu smeta ministrova primjedba da je dosadašnje zakonsko rješenje bilo netransparentno. 'To je demagoška formulacija i krivo, jer isključivanjem lokalne samouprave iz procesa diskriminirate općine i gradove vrijeđate ih, a to nije demokratski, lijepo ni pošteno', ocijenio je Hrg.

HDZ-ovac Petar Čobanković upitao je što je transparentno u činjenici da će odluku o zakupu zemlje dati dva člana povjerenstva iz Agencije za poljoprivredno zemljište i jedan iz jedinice lokalne samouprave, a konačnu odluku sama agencija, tko će donijeti konačnu odluku? 'U Planu 21 zalagali ste se za daljnju decentralizaciju, a sad radite suprotno', rekao je Čobanković.

Ocijenio je puno transparentnijim dosadašnji model po kojem su općinska vijeća donosila program raspolaganja, Ministarstvo davalo ili uskraćivalo suglasnost na taj program, a onda na kraju sve to 'blagoslivljalo' Državno odvjetništvo. Upravo podatak po kojem će prvo tročlano povjerenstvo, a potom i Agencija za poljoprivredno zemljište odlučivati o tome kome zemlja ide u zakup, oporbeni zastupnici smatraju kako je potencijal za korupciju.

Najoštriji je bio HDSSB-ovac Zoran Vinković koji je predloženi zakonski akt nazvao 'zakon o prijevari svih OPG-ova, zakon o pogodovanju velikima, zakon o pljuvanju svih jedinica lokalne samouprave, neposredno izabranih načelnika i gradonačelnika i posredno izabranih vijećnika, te zakon o cvjetanju korupcije'.

'Tko je pisao ovaj zakon? Očito neki bivši pomoćnici i zamjenici ministra koji se nalaze u velikim gospodarskim divovima. Je li zakon za njih pisan? Tko je tu privilegiran – Agrokor ili mali seljak?', postavio je nekoliko pitanja Vinković.

Posebno mu je sporan prijedlog po kojem je gospodarski program 'prvi i osnovni uvjet, odnosno 60 posto u odlučivanju nekoga iz Agencije'. O tome će, upozorava Vinković, odlučivati 'netko tko će, ako ne napravi ono što mu ministar kaže, dobiti nogom u guzicu i otkaz s tog radnog mjesta'. Potpredsjednica Sabora Dragica Zgrebec potom ga je upozorila da se 'kontrolira u svojim izjavama'.

Laburist Branko Vukšić upozorio je kako 'ni ovaj zakon ne sprečava pogodovanje veleposjednicima poput Ivice Todorića'. 'Zakon koketira s nakaradnim divljačko neoliberalnim od bivšeg prvog potpredsjednika Vlade Čačića promoviranim, a nikad od Vlade osporenim konceptom: ono što je dobro za Todorića, dobro je za Hrvatsku. To je Čačić rekao i nikad Vlada nije opovrgla da je to točno', rekao je Vukšić.

Napomenuo je i kako je 'novovjekim veleposjednicima država prodala sedam posto najboljeg državnog zemljišta, dok im je 22 posto zemljišta država dala u zakup po, naravno, povoljnijim cijenama'.

Odgovorio mu je ministar Jakovina riječima kako ne smije podcjenjivati poljoprivredne proizvođače. 'Zakon nije pisan ni za velike, ni za male, iako bez velikih nema ni malih. Jednostavno smo željeli prekinuti dosadašnju praksu u kojoj se išlo po rodbinskoj, plemenskoj i stranačkoj liniji', rekao je ministar.

Na prozivke o centralizaciji, odgovorio kako je zapravo riječ o preuzimanju odgovornosti države za jedan od najvažnijih sektora u poljoprivredi koja je važna strateška grana gospodarstva. 'Agencija za poljoprivredno zemljište ima angažirane visoko stručne obrazovane ljude koji će svoj posao raditi odgovorno, a njihov rad će biti kontroliran i mjerljiv te na uvidu javnosti', najavio je ministar.

Procijenio je i kako velik dio poljoprivrednih proizvođača 'jedva čeka zakon i doći u mogućnost zakupiti zemlju, ali ne po političkim vezama'. 'Osnovne intencije ovog zakona su osigurati samodostatnost, konkurentnost, prosperitet svim onim ozbiljnim, pravim poljoprivrednim proizvođačima, odnosno da proizvodimo bolje, više, jeftinije', kaže ministar.

U nastavku rasprave nezavisni zastupnik Damir Kajin upozorio je kako i novo zakonsko rješenje ima 'jedan ugrađeni defekt po kojem seljak dobiva malo, a mešetari dobivaju u pravilu puno'. 'Seljaku sve poticaje, kredite, zemlju u zakup, ali mešetare ča od zemlje. Jedan istarski političar za svojih šest plaća dolazi do šest hektara poljoprivrednog zemljišta i vrijednost svoje latifundije, a zemlju koju kupuje za 130.000 kuna povećava za milijun eura. Tu praksu valja zaustaviti', rekao je Kajin.

Za HDSSB-ovca Dinka Burića ministar Jakovina je 'možda dobar kao čovjek, ali je kao ministar nova vrsta elementarne nepogode za poljoprivrednike u Hrvatskoj'. 'Strahovali su od suše, strahovali su od tuče, strahovali su od poplave, a sad bome i od Jakovine', rekao je Burić. Odgovorio mu je SDP-ovac Domagoj Hajduković kako je 'jedna, jedina i najveća elementarna nepogoda – HDSSB'.

I predsjedavajuća Dragica Zgrebec stala je u obranu svog stranačkog kolege Tihomira Jakovine rekavši kako 'nije u redu ići ad hominem prema ministru'.

Iako se ogradio kako se ne koristi argumentima ad hominem, zastupnik Vinković nazvao je ministra Jakovinu 'Crnim Rokom ovog zakona i hrvatske poljoprivrede', aludirajući na seriju 'Kuda idu divlje svinje'. 'Najbolje to pokazuje stanje u hrvatskoj poljoprivredi, jer je gotovo 50 posto stočarskih farmi zatvoreno, za 70 posto je smanjen stočarski fond, a smanjeni su i poticaji', podsjetio je Vinković.

Kad se u raspravu uključio SDP-ovac Peđa Grbin, replicirao mu je HDSSB-ovac Igor Češek. 'Da kojim slučajem živim u Puli, pitanje je bih li se uopće petljao u prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Vjerojatno bih se bavio uzgojem i izlovom tune', poručio mu je. Grbin je takve riječi ocijenio nedopustivima, odvrativši mu kako je 'uvrijedio sve one poštene istarske poljoprivrednike koji godinama vrijedno rade i obrađuju istarsku zemlju'.

I Češeka su, prije toga, inspirirale televizijske serije, pa je, uz napomenu kako 'zakon pogoduje velikim mastodontima i krupnom kapitalu pri čemu su na gubitku poljoprivredni proizvođači', podsjetio na 'Gruntovčane'. Ocijenio je kako su 'oni koji hoće pošteno živjeti od svojeg rada – Dudeki'.
'Poljoprivreda je najvažnija privredna grana bez koje za Hrvatsku prosperiteta nema, a danas smo na dnu. Seljaci su prevareni i više nemaju vjere da im država hoće pomoći', upozorio je.

Zaiskrilo je i između HDZ-ovke Đurđice Sumrak i nezavisnog Damira Kajina koja mu je spočitnula kako 'govori da ga nitko živ ne razumije' te ga upitala 'u koje izbore ide'. 'Draga moja gospođo, da se niste šlepali iza gospođe Kosor ili ne znam koga, za razliku od mene, u ovim klupama ne biste sjedili. Toliko o tome tko u koje izbore ili u čije izbore ide', odgovorio je Kajin. Sumrak mu je uzvratila kako je zapravo 'istina da se on šlepao godina iza IDS-a'.

Posebno je aktivan u raspravi o Zakonu o poljoprivrednom zemljištu bio zastupnik HDZ-a Petar Čobanković, u više mandata ministar poljoprivrede.

U ime Kluba zastupnika HDZ-a potvrdio je kako njegova stranka neće poduprijeti taj zakon, jer smatraju kako zakonski prijedlog 'niti je reformski, niti je strateški' te izrazio strahovanje i da bi 'mogao biti i antistrateški po posljedicama koje će imati'.

Smeta im, kako je rekao, isključena prodaja državnog poljoprivrednog zemljišta i uvođenje centralizacije u odlučivanju o najpovoljnijim ponuđačima.

'Sve tranzicijske zemlje koje su danas članice EU i koje su imale sličnu situaciju, odnosno koje su imale državno zemljište išle su u pravcu upravo prodaje. Osnova razvoja obiteljskih gospodarstava jesu zemljišni kapaciteti i zato je vrlo bitno da poljoprivrednici postanu i vlasnici poljoprivrednog zemljišta', smatra Čobanković.

Kad je centralizacija upravljanjem državnom zemljom, na koju je također upozorio, istaknuo je kako 'ne može nitko iz Zagreba imati osjećaj što znači poljoprivredno zemljište u Istri, Dalmaciji, Slavoniji i Srijemu'.

'Čudi me da ste čak i premijera uspjeli uvjeriti i da sebi uzima za pravo govoriti kako će se sada sve na transparentan način rješavati, jer su to do sada rješavali lokalni šerifi. Ministre, jedan od tih, kako premijer kaže, lokalnih šerifa donedavno ste bili i vi, ovdje je još puno tih lokalnih šerifa, a svi zaboravljaju kako su ti lokalni šerifi izabrani na neposredniji način nego i premijer', poručio je Čobanković.

Nakon skoro sedam sati rasprave po klubovima i brojnih replika, Sabor je prešao na pojedinačnu raspravu o prijedlogu zakona.