Posvetio ju je praznom Isusovom grobu u uskrsno jutro ističući kako je u njemu sva simbolika ljudskog života, gubitaka i nepravdi s kojima se čovjek suočava na svojemu životnom putu.

'Uskrs nas uči da je gubitak dio ljudske stvarnosti, dio jutra i dio večeri, dio duha i dio tijela. Poziva nas da se odmaknemo od praznoga groba, da se pitamo što je uzrok nepravde i smrti te iskustva praznine, a pitati se u tome znači odmaknuti se od sebe, od vlastitih sumnji, od afirmacije vlastitih prava i od onoga što nam je oduzeto, izdići se iznad propisa puke pravednosti te se otvoriti onome što Bog hoće - Pismu, pozivu na obraćenje i daru njegove ljubavi i milosti', rekao je nadbiskup Srakić u uskrsnoj poruci.

Na novinarski upit u vezi s njegovim današnjim sastankom s hrvatskim predsjednikom Josipovićem, nakon kojega će se sastati i s premijerkom Kosor, nadbiskup Srakić je odgovorio je kako je on 'plod zajedničke inicijative obiju strana'.

'Povod za ta dva susreta nije neki specifični problem, već, jednostavno, ostvarujemo ono što je inače predviđeno u djelovanju HBK, da se, preko Konferencije ili Stalnoga vijeća ili u nekim drugim situacijama, sastanu predstavnici države i Crkve i razmijene mišljenja da vidimo što nam je činiti', rekao je nadbiskup Srakić.

Na zamolbu novinara, o 20. obljetnici svojeg biskupovanja, koju će u đakovačkoj katedrali proslaviti na Veliki četvrtak, nadbiskup Srakić je rekao: 'Zadnji sam biskup koji je te, 1990., bio zaređen u bivšem sustavu. Bila je to doista radost i opuštenost koja je trajala svega godinu dana. Dolaze rat, rijeke prognanika i izbjeglica. Tadašnji dijecezanski biskup Ćiril Kos i ja nastojali smo unijeti nadu i stalno govorili: 'Vratit ćemo se, vratit ćemo se', rekao je mons. Srakić.

Podsjetio je kako je Đakovačka i srijemska biskupija bila podijeljena u tri dijela, s rijetkom mogućnošću posjeta u okupirane dijelove.'Nakon što je stigla mirna reintegracija, uslijedio je povratak prognanika, obnova, II. biskupijska sinoda i kao kruna - pohod pape Ivana Pavla Drugog', prisjetio je Srakić.

Istaknuo je uzdizanje đakovačke teologije na razinu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, odvajanje Srijemske biskupije od Đakovačke i proglašenje nove crkvene pokrajine - Đakovačko-osječke nadbiskupije sa sjedištem Đakovom i susjedišem Osijekom. Govoreći o 20 godina biskupovanja Marin Srakić je istaknuo kako sam biskup to ne bi mogao obaviti bez dobrih svećenika.

O Komisiji za Međugorje rekao je da je ona međunarodno, vrlo ozbiljno tijelo koje radi na najvišoj razini.'U njoj su kardinali, vrsni stručnjaci za teologiju, psihologiju, pastoral. Bio sam član prethodne takve komisije i tada smo dobili zadatak da o tome ne dajemo izjave, i to je, zbog osjetljivosti teme kao što je nadnaravnost, bilo dobro', rekao je predsjednik HBK mons. Srakić.

Na članovima te komisije je da daju svoj sud o toj temi, rekao je, dodajući: 'Kako prosuditi pastoralno djelovanje u Međugorju, gdje doista imate vrlo pozitivnih elemenata, ozbiljnost vjernika i ozbiljnost u slavlju euharistije. To nije nimalo lak zadatak.'