Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić ponovo je u utorak najavio kako će se zalagati da njegova zemlja postane građanska država u kojoj će u središtu biti prava pojedinca, ocijenivši kako se sadašnji koncept, koji se temelji na pravima konstitutivnih naroda, pokazao neuspješnim jer neprestano proizvodi nove sukobe
U predavanju na Fakultetu političkih znanosti povodom 1. ožujka, koji se u dijelovima BiH s bošnjačkom i hrvatskom većinom obilježava kao Dan nezavisnosti, Komšić je ocijenio kako je zemlja i danas suočena s istim problemima kao i 1992., kada je organiziran referendum o odvajanju od tadašnje već krnje jugoslavenske federacije i kojega je vodstvo bosanskih Srba pokušalo blokirati i tako zadržati BiH u sastavu SR Jugoslavije pod kontrolom Slobodana Miloševića.
Smatra kako je temeljni problem i dalje sadržan u pitanju hoće li BiH biti država isključivo konstitutivnih naroda s "malim otvorenim vratima" za građane ili pak liberalna država u kojoj će pojedinac odnosno građanin biti "centar političkog svemira".
"To je točka na kojoj se razilazimo u BiH i na njoj se lome stvari u BiH", kazao je Komšić koji tvrdi kako biti građanin ne znači nijekati etničke identitete nego afirmirati prava pojedinca.
Komšić je, zagovarajući koncept građanske države, četiri puta pobijedio na izborima za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, a njegov legitimitet osporen je jer su za njega glasali pretežito Bošnjaci. Zbog načina na koji je izabran Komšića ne priznaje Hrvatska i njeni dužnosnici odbijaju susrete s njim.
Unatoč nezadovoljstvu i napetostima u zemlji između hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka što ih je njegov izbor prouzročio, Komšić je najavio kako od svog koncepta političkog djelovanje neće odustati jer ga smatra jedinim rješenjem za BiH.
On tvrdi da su problemi isti kao i prije 33 godine i da se moraju početi rješavati jer je u postojećem ustavnom aranžmanu nije moguće ostvariti standarde na kojima inzistira Europska unija. Ostanu li ovakva rješenja pristupni pregovori s EU u startu su osuđeni na neuspjeh, smatra Komšić, koji međunarodnu zajednicu krivi jer na tome ne inzistira dovoljno.
Optužio je Hrvatsku za miješanje u unutarnje poslove BiH zbog potpore zahtjevima za izmjenom načina biranja članova Predsjedništva BiH na kojima inzistiraju stranke okupljene u Hrvatskom narodnom saboru BiH (HNS).
Ukoliko na snazi i dalje budu ustav i okvir iz Daytona zadržat će se stanje zamrznutog konflikta u BiH u kojemu će se uvijek raspravljati o tome tko koga više ugrožava i tko ima više prava, smatra on.