Izmjene izbornog zakona kakve je predložio HDZ BiH u ovom trenutku ne mogu dobiti suglasnost koalicijskih partnera u vlasti, izjavio je u četvrtak ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, koji je ujedno čelnik stranke Narod i pravda (NiP), članice vladajuće koalicije
HDZ BiH je kroz Hrvatski narodni sabor (HNS), koordinaciju dijela hrvatskih stranaka u toj zemlji, početkom tjedna predložio izmjene u izbornom zakonu koje se odnose na način biranja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata.
Konaković je na konferenciji za novinstvo u Sarajevu kazao kako je EU maksimalno smanjila svoje zahtjeve u odnosu na BiH i tu priliku sada treba iskoristiti, ali da preinake izbornog zakona kakve sada predlaže HNS nisu moguće.
vezane vijesti
"Za trojku to nije prihvatljivo", izjavio je Konaković u ime tri stranke koje čine bošnjačko-građanski blok unutar vladajuće koalicije.
Dodao je kako je HDZ BiH u proteklih dvanaest mjeseci bio vrlo korektan partner u vlasti, no inzistiranje na predloženim izmjenama u sadašnjem trenutku značilo bi blokadu procesa europskih integracija sa svim posljedicama koje iz toga proistječu pa ne vjeruje da će se to dogoditi.
"To pitanje (izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH) treba riješiti, ali ovo nije tajming za ucjene", kazao je Konaković, koji tvrdi da je HDZ tijekom ranijih pregovora pristao na ukidanje etničkih prefiksa kod članova Predsjedništva BiH, a rješenje koje je sada predloženo opisuje korakom unatrag.
Jedini način cjelovitih izmjena izbornog zakona je izmjena ustava, smatra Konaković.
HNS želi da izmjene koje predlaže budu dio paketa tehničkog poboljšanja izbornog zakona čiji je cilj osigurati bolji nadzor nad izbornim procesom, uključujući tu uvođenje novih tehnologinja provjere identiteta birača i utvrđivanja izbornih rezultata. HNS odnosno HDZ BiH predlažu da se u izborni zakon uvede odredba po kojoj bi u državni vrh bio izabran onaj Hrvat koji, uz opću potporu birača s područja cijele Federacije, dobije i većinu glasova u županijama u kojima su Hrvati apsolutna ili razmjerna većina stanovnika.
Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt u prosincu je zatražio od političara u BiH da bez odgode usvoje izmjene izbornog zakona samo u tehničkom dijelu, najavivši kako će, ne bude li dogovora o tome, takve izmjene nametnuti on temeljem svojih ovlasti. Europska komisija također je na stajalištu da bi izborni zakon sada trebalo promijeniti u tehničkom dijelu.
Čelnici vladajućih stranaka u BiH prošlog su tjedna najavili kako će do 16. veljače pokušati usuglasiti prijedloge tri zakona čije je usvajanje u parlamentu BiH Europska komisija postavila kao uvjet da bi Europsko vijeće u ožujku razmatralo i eventualno odobrilo otvaranje pristupnih pregovora s BiH.
Da bi se to dogodilo državni bi parlament morao do kraja veljače usvojiti zakone o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, o sprječavanju sukoba interesa te o sudovima odnosno o uspostavi prizivnog odjela Suda BiH.
Na inzistiranje čelnika HDZ BiH Dragana Čovića dio tog paketa postale su i izmjene izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Konaković je u četvrtak upozorio kako "pravosudno-medijska mafija" nanosi štetu ugledu BiH kroz pokušaje diskreditiranja njene sadašnje vlasti dok se ona bori ubrzati proces europskih integracija. Kazao je kako je dio toga i uporna kampanja dijela medija bliskih Stranci demokratske akcije (SDA) da njega kao ministra vanjskih poslova predstave pripadnikom kriminalnog kartela sa sjedištem u Dubaiju koji se bavi trgovinom droge.
"Oni su zbog svega toga spremni žrtvovati i europski put BiH", kazao je šef bosanskohercegovačke diplomacije.
Konaković kaže kako je spreman na svaku vrstu borbe protiv takvih ljudi i u tome neće stati.
