Prema istraživanjima, tek 12 posto mladih Britanaca u dvadesetim i ranim tridesetim godinama uplaćuju u mirovinski fond, unatoč naporima vlade da ojača fond, a državna blagajna ponudila je u međuvremenu čak i porezne olakšice na mirovinsku štednju. 'Riječ 'mirovina' ne odzvanja kod generacije Y. Direktan pristup ušteđevini je njima mnogo važniji od 20-postotnog mita porezne olakšice', tvrdi Johnson koji je vodio skupinu za ekonomsku konkurentnost premijera Davida Camerona.

Budućnost se mladima čini 'daleka i nesigurna' te jednostavno ne prepoznaju potrebu za mirovinskom štednjom. Tako bi koncept privatnih mirovina mogao nestati do 2050., smatra istraživač koji savjetuje mladima investicije u tzv. radne mirovine samo ako im poslodavac već 'značajno' doprinosi.

No postoje i drugi razlozi zbog kojih mladi između 25. i 34. godine ne ulažu u mirovine. Naime, mnogi od njih još otplaćuju studentske kredite. Zatim, drži se da mnogi od njih gaje posve nerealne projekcije o svojoj budućnosti. Prema recentnim istraživanjima, trećina ih očekuje da će otići u mirovinu s oko 30.000 funti godišnje. A da bi se dosegla ta brojka, dvadesetpetogodišnjak bi morao štedjeti oko 400 funti mjesečno sve do odlaska u mirovinu, uz godišnji povrat od pet posto.

Dugoročni cilj mladih jest da postanu kućevlasnici oslobođeni dugova kada stignu do mirovine, kaže Johnson te predlaže, u sklopu svojih liberalnih nazora, da klasične mirovine zamijene osobni štedni računi kojima bi mladi stalno imali pristup, umjesto da dugoročno štede.