Hod za život, referendumi, prosvjedi, peticije, inicijative… Konzervativne udruge, sastavljene mahom od vjernika katolika, unazad nekoliko godina sve su prisutnije na građanskoj sceni. Njihov način djelovanja je specifičan: u javnost se guraju nepoznate, mahom mlađe i obrazovane osobe, brzinom munje odrađuju organizaciju i promociju, a kada fokus ode na drugu temu, ponavlja se ista špranca pod drugim imenom i s novim setom javnosti nepoznatih osoba.

Iako Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji, formalno ne stoji iza njih, jasno je kako je ona uz još nekoliko istaknutijih imena konzervativne scene, poput Ladislava Ilčića te Vice Johna Batarela, pokretač aktualnih i prošlih inicijativa.

Kako djeluju građanske inicijative?

Način na koji građanske inicijative djeluju nije uređen zakonom. Riječ je o neformalnom obliku organiziranja, udruživanja građana kao pojedinaca, ali i organizacija radi rješavanja nekog konkretnog problema u lokalnoj ili široj zajednici, pojašnjava za tportal Vesna Lendić Kasalo, zamjenica ravnateljice Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Kada ispune svrhu okupljanja, građanske inicijative uglavnom prestaju s djelovanjem, no građanska inicijativa može prerasti u udrugu ili pak političku stranku. Najbolji primjer za to je U ime obitelji. Kada su 2013. organizirali i proveli prvi građanski referendum, bili su tek građanska inicijativa. Tek su kasnije postali udruga, a potom su osnovali i političku stranku Projekt domovina.

'Treba imati u vidu to da građanska inicijativa kao pojam nije uređena posebnim zakonom niti se vodi registar građanskih inicijativa, ali bez obzira na svoj neformalni status, i građanska inicijativa u svom djelovanju dužna se pridržavati Ustava i zakona Republike Hrvatske', napominje pravila igre Lendić Kasalo.

Naime, sukladno hrvatskom pravnom sustavu, udruga građana može djelovati i ako nije registrirana, odnosno ako nema svojstvo pravne osobe i tada govorimo o neformalnoj udruzi te građansku inicijativu možemo smatrati svojevrsnom neformalnom udrugom koja želi javno djelovati. Na udruge koje nemaju svojstvo pravne osobe ne primjenjuju se odredbe Zakona o udrugama, nego se na njih na odgovarajući način primjenjuju propisi koji se odnose na ortaštvo, pojašnjava.

Preko udruga prikupljaju novac

Unatoč neformalnom djelovanju, građanske inicijative prepoznate su kao dio civilnog društva i kao takve se spominju u Nacionalnoj strategiji stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do 2016.

Neformalne inicijative nemaju statut ni uređenu strukturu niti mogu imati službeni bankovni račun. S obzirom na to da se uglavnom financiraju donacijama građana, kao i u slučaju aktualnih građanskih inicijativa, iza svake od njih zapravo stoji registrirana udruga preko koje prikupljaju donacije.

Hod za život

Tako iza Hoda za život, koji se ove godine održava u tri grada, Zagrebu, Rijeci i Splitu, stoji udruga Život biraj, osnovana početkom 2016., a kojoj je na čelu Kristijan Glavaš. Riječ je o mladom ekonomistu i ocu dvoje djece, o kojem je teško naći ikakav javno dostupan podatak.

Glavnu riječ vode koordinatori građanske inicijative, u Zagrebu Hajdi Begović i Kristina Bakula, u Splitu Tomislav Slavić, a u Rijeci Barbara Brezac Benigar, Maja Šimičić Rosandić i Blaženka Pulić. Riječkoj ekipi priključio se i nekadašnji ministar obrazovanja u vladi Tihomira Oreškovića, Predrag Šustar.

Referendum protiv Istanbulske

U isto vrijeme traje prikupljanje potpisa za dva referenduma. Prvi, onaj za poništenje ratifikacije Istanbulske konvencije, organizira građanska inicijativa Istina o Istanbulskoj.

Glavna koordinatorica je Kristina Pavlović, sestra Ladislava Ilčića, predsjednika stranke Hrast. Ova inicijativa vezana je uz udrugu Centar za prirodno planiranje obitelji, kojoj je na čelu Marija Ćurlin, sestra Pavlović i Ilčića, o čemu smo ranije opširno pisali.

Narod odlučuje

Drugi referendum, onaj o izmjeni izbornog sustava, organizira građanska inicijativa Narod odlučuje. Iako je riječ o ideji koju već godinama promovira Željka Markić, njezino ime, kao ni u slučaju brojnih drugih projekata, nije ni ovdje istaknuto.

U prvom planu je mladi Zvonimir Troskot, 'običan građanin i volonter'. 33-godišnji Troskot je, kao i ranije spomenuti Glavaš, javnosti potpuno nepoznat. Riječ je o financijskom stručnjaku koji se bavi revizijom, a i na čelu je udruge Narod odlučuje, registrirane prošlog mjeseca, očito kako bi bila pravna platforma istoimenoj građanskoj inicijativi.

Osim Troskota, u udruzi je Sanja Bilač, nekadašnja HDZ-ovka koja je organizirala splitski prosvjed protiv Istanbulske konvencije. Uz njih je i Marija Burazer, farmaceutkinja koja radi u Plivi. Ona je također bila u organizaciji zagrebačkog prosvjeda protiv Istanbulske konvencije.

40 dana za život

40 dana za život molitvena je, ne građanska inicijativa. Organizacijski dio vodi se preko udruge Hrvatska za život, kojoj je na čelu Ante Čaljkušić, vjeroučitelj koji je svoje djelovanje posvetio nerođenima. Ovaj pro life aktivist poznat je na katoličkoj sceni i djelovanje ove inicijative, koja je, kao i Hod za život, 'uvezena' u Hrvatsku, nije toliko tajnovito poput ostalih.

Prolife.hr

Prije godinu dana pokrenuta je i građanska inicijativa Prolife.hr. Iza nje stoji udruga Vigilare, a pokrenula je prikupljanje potpisa za pro life peticiju Imam pravo živjeti. Jedna od koordinatorica je Mateja Glavaš, supruga ranije spomenutog Kristijana Glavaša, koja nastupa i u ime udruge U ime obitelji.

Konzervativna scena čiji su produkti spomenute inicijative u Hrvatskoj aktivna je od sredine 2000. – kada je konzervativnu agendu nosila udruga GROZD, iza koje stoje brat i sestra Kristina Pavlović i Ladislav Ilčić. Njihov je proizvod i Teen star, program spolnog odgoja koji se temelji na postulatima nauka Katoličke crkve o spolnosti i braku.

No po formuli: aktualna tema + osnivanje udruge za platformu građanskoj inicijativi + isticanje široj javnosti nepoznatih pojedinaca, konzervativna je scena profunkcionirala još za mandata Zorana Milanovića.

I ja sam bio embrij

U vrijeme SDP-ove vlade otvara se niz ideoloških frontova. Jedan takav otvorio je 2012. Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji koji je omogućavao zamrzavanje embrija.

Ponovno se aktualiziralo pitanje kada počinje život, a vjetar u leđa katoličkim aktivistima dao je tadašnji ministar zdravstva, liječnik Rajko Ostojić, izjavivši da život može početi prvim plačem djeteta.

Tada je nastala građanska inicijativa I ja sam bio embrij, koju je vodio Krešimir Miletić, a iza koje je stajala danas vrlo aktivna udruga Vigilare na čelu s Vicom Johnom Batarelom. Miletić danas pak nastupa u ime udruge U ime obitelji, kojoj je na čelu Željka Markić.

Ne dirajte djecu

Novi ideološki front otvoren je također za vrijeme SDP-ove vlasti krajem 2012. oko uvođenja zdravstvenog odgoja u škole. U sklopu protukampanje pokrenuta je inicijativa Ne dirajte djecu, kojoj je glavna poruka bila ta da se zdravstveni odgoj, a u sklopu njega spolni odgoj, temelji na doktrini seksologa Alfreda Kinseyja te da je cijela priča povezana i s pedofilijom. Hrvatsku je tada posjetila i Judith Reisman, američka publicistica koja je posvetila život raskrinkavanju Kinseyjevih metoda istraživanja i njihovih zaključaka.

Referendum o definiciji braka

Kruna djelovanja konzervativnih udruga, pokreta i inicijativa bio je referendum o definiciji braka 2013. Njega je pokrenula tada još uvijek građanska inicijativa U ime obitelji. U dva tjedna prikupili su 749.316 potpisa građana te je temeljem volje građana raspisan prvi narodni referendum u hrvatskoj povijesti.

Građani su tada odlučili kako žele da u Ustav uđe definicija braka kao zajednice žene i muškarca.