U njoj djeca i dalje idu u škole i vrtiće, restorani i barovi su otvoreni, promet funkcionira, lete avioni, a mnogi i dalje odlaze na posao, dok samo pojedini rade od kuće. Otvoreni su čak i frizerski saloni, teretane, noćni klubovi, pa i wellnes centri i javni bazeni.

Iako je do prije dva dana imala 23 smrtna slučaja, 1.929 zaraženih, 333 osobe u bolnici i 50 pacijenata na intenzivnoj njezi, Švedska i dalje živi normalno ili bar pokušava da održi privid normalnog života.

Dozvoljena su javna okupljanja s manje od 500 ljudi, granice su otvorene za sve građane Europe. Nema nikakve zabrane putovanja, postoji samo preporuka građanima da bez potrebe ne putuju izvan mjesta stanovanja. Premijer Stefan Löfven potiče građane koji nisu u rizičnim godinama da nastave s uobičajenim aktivnostima koliko god je to moguće.

Zaštitne mjere protiv koronavirusa, od prvog slučaja 31 siječnja, Švedska uvodi na kapaljku. Ključne odluke donosi grupa stručnjaka Zavoda za javno zdravstvo (Folkhälsomyndigheten) pod vodstvom glavnog državnog epidemiologa Andersa Tegnela. I sam premijer u četvrtak je rekao da je:”Švedska spremna na sve neophodne mjere”, ali i da može samo 'ponoviti da se treba držati Tegnelovih uputa'.

“Mislim da nema potrebe za drastičnim mjerama jer ljudi se u Stockholmu drže savjeta isto kao i stanovnici europskih gradova koji su uveli zabranu kretanja. Stvari dobro funkcioniraju, u skladu sa švedskim modelom i siguran sam da ćemo biti podjednako uspješni u ovoj situaciji kao i druge zemlje”, rekao je Tegnel za švedski dnevni list “Dagens Nyheter”.

Međutim, nisu svi Šveđani uvjereni da Tegnel i njegovi suradnici vuku ispravne poteze. Kad se pogleda karta Europe, oči bode činjenica da u cijeloj EU jedino u Švedskoj osnovne škole i vrtići nisu zatvoreni, a obrazovne ustanove normalno rade još samo u Bjelorusiji i Rusiji. Švedska je prije tjedan dana naložila gimnazijama i fakultetima da prijeđu na “online” nastavu, ali odluke o zatvaranju svih škola još nema.

“Mnogi nas pitaju zašto ne zatvorimo škole i predškolske ustanove. Najmlađi gotovo uopće ne obolijevaju i nema potrebe zatvarati škole da bismo ih zaštitili”, objasnio je Tegnel na konferenciji za novinare prije nekoliko dana, dodavši kako nema podataka da je u Italiji, Južnoj Koreji i Kini zbog koronavirusa umro itko mlađi od 10 godina.

Između redova se mogu naslutiti tri glavna razloga za ovakvu švedsku odluku. Prvo, postoji bojazan da će zatvaranje škola i vrtića natjerati roditelje da napuste radna mjesta, među kojima su neka ključna za funkcioniranje društva, dok će druge mališane morati čuvati bake i djedovi i tako se dodatno izložiti zarazi. Drugi razlog je omogućavanje roditeljima mlađe djece da se bez brige posvete radnim zadacima, što je važno za barem djelomično održavanje gospodarskih aktivnosti.

Treći razlog je što nitko u Švedskoj još nije javno rekao, ali su u petak mnogi mediji prenijeli riječi jednog istaknutog belgijskog epidemiologa, koji smatra da je njegova zemlja pogriješila kada je zatvorila osnovne škole. On smatra da malu djecu, koja nemaju faktore rizika, treba svjesno izložiti virusu. S obzirom na to da djeca očigledno rijetko obolijevaju i imaju blage simptome, brzo će se oporaviti od bolesti i razviti određeni nivo imuniteta na koronavirus, što će biti od nemjerljive koristi za stvaranje imuniteta generacija u budućnosti.

U Švedskoj vlada zabrinutost zbog ekonomskih i financijskih posljedica pandemije. Zasad su najviše stradale uslužne djelatnosti, poput hotela i restorana, ali i prometni sektor, u kojima je samo u ožujku zabilježeno oko 20.000 otkaza. Tvrtke Volvo Cars i Volvo AB (proizvođač kamiona, autobusa) sljedećeg tjedna zatvara sve svoje tvornice u Švedskoj. Kod kuće će ostati oko 45.000 radnika, zasad uz redovnu plaću umanjenu za šest posto. Iako se švedska javnost odmah prisjetila uzrečice da “Švedska ide naprijed dok Volvo radi”, čini se kako iza ove odluke više stoji nestašica repromaterijala i drastičan pad prodaje u Europi nego sama zaraza.

Vlada je prije tjedan dana predstavila program pomoći posrnulim tvrtkama težak 30 milijardi eura, a ministrica kulture i sporta Amanda Lind u petak je najavila kako će svaki od ta dva sektora dobiti 50 milijuna eura pomoći.

Da zdravstvene vlasti ipak ne žive u iluziji i ne doživljavaju situaciju olako, govore i izvještaji sa sastanaka u kriznim stožerima po regijama, na kojima se govori o tome da će koronavirus zahvatiti oko 60 posto populacije te da je cilj razvući broj oboljelih kroz vrijeme, odnosno uravnotežiti krivulju, kako se sustav javnog zdravstva ne bi raspao, ali istovremeno održati bar minimalnu gospodarsku aktivnost.

U odnosu na druge europske zemlje Švedska ima neke komparativne prednosti u ovoj pandemiji, poput vrlo malog postotka pušača (14%), kao i kulture koja potiče poštivanje zakona i povjerenje u autoritete, samostalnost, individualnost i socijalnu distancu, te činjenice da ima vlastitu proizvodnju mnogih medicinskih potrepština, pa čak i respiratora (16.000 uređaja godišnje).

Međutim, isto je tako činjenica da nitko u svijetu danas nema potpuno pouzdane i jedinstvene metode borbe protiv koronavirusa, a Švedska u toj borbi ne prati ostale, nego uglavnom ide svojim putem, piše Nova.rs