Covid-19 mijenja trendove u području hrane, piše u srijedu Večernji list, navodeći da je uvoz usporio, dok je vanjsko-trgovinski deficit smanjen za 31,5 posto.

Deficit vanjsko-trgovinske bilance poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2020. je smanjen čak 31,5 posto, odnosno za 388 milijuna eura, priopćili su iz HGK. Uvoz je u odnosu na 2019. manji 5,8 posto i zaustavio se na razini od 3,19 milijarde eura (manje za 197 mil.), dok je izvoz rastao 8,8 posto i iznosi 2,35 mlrd. eura (više za 191 mil.). Pokrivenost uvoza izvozom porasla je sa 64 na 74 posto.

"Usporavanje uvoza i posljedično smanjenje deficita najvećim je dijelom posljedica pada turizma i blokade HoReCa kanala, odnosno smanjene potrošnje uzrokovane pandemijom bolesti covid-19", komentira potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Još uvijek najviše uvozimo meso (10,9 posto ukupnog uvoza), proizvode na bazi žitarica i škroba (8,6 posto), mlijeko, jaja i med (7,7 posto), hranu za životinje (7,6 posto) te pića (7,4 posto). U izvozu su najzastupljeniji žitarice (13,5 posto ukupnog izvoza), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (9,4 posto), riba (8,1 posto), proizvodi na bazi žitarica i škroba (7,7 posto) te uljarice (7,6 posto).

Konkurentski pritisak raste, što je vidljivo u padu prosječnih uvoznih i izvoznih cijena mesa, mlijeka i mliječnih prerađevina u 2020. u odnosu na 2019. Prosječne uvozne i izvozne cijene sezonskog povrća su više, kao i cijene gotovo svih kategorija voća.

Unatoč boljim rezultatima u odnosu na 2019. i rastu izvoza, zabrinjava visok izvoz primarnih proizvoda niže dodane vrijednosti – žitarica i uljarica, koji generiraju više od tri četvrtine našeg suficita, donosi Večernji list.