slovački grad

Košice - sigurna postaja za Ukrajince na putu prema Zapadu

01.11.2022 u 08:07

Bionic
Reading

Košice, grad na istoku Slovačke, u blizini granice s Ukrajinom, bio je prije 254 dana, na početku ruske invazije na Ukrajinu, prenapučen izbjeglicama, no ti ljudi sada odlaze dalje na zapad Europe u potrazi za boljim životom. Ukupno je 6 milijuna ljudi od početka ruske agresije pobjeglo iz Ukrajine u susjedne Slovačku, Poljsku, Mađarsku i Rumunjsku

Vyšne Nemecke jedan je od triju graničnih prijelaza kojima je na šire područje Košica stiglo 350.210 izbjeglica. Od toga ih je 15 posto zatražilo ondje i privremenu zaštitu.

U lipnju ih je u regiji Košice, najbližem slovačkom području susjednoj Ukrajini, ostalo svega 12.768. “Izbjeglice žele na zapad Europe, žele ići dalje odavde”, kaže Beata Lopošniakova iz odjela za obrazovanje u gradskoj upravi Košica. Dodaje da je u samom gradu “nekoliko stotina” izbjeglica iz Ukrajine.

Europska unija je dala Ukrajincima automatsko pravo ostanka i rada u svih 27 država članica tijekom tri godine pa izbjeglice mogu iz Slovačke otići u bogatije zemlje, susjednu Austriju te Njemačku.

U Košicama, drugom po veličini slovačkom gradu, živi ukupno 230.000 stanovnika. Na šetalištu u povijesnom središtu grada vise plakati, sponzorirani od EU-a, s oslikanim zastavama Ukrajine i riječima "demokracija" i "sloboda".

"Jako cijenimo podršku zemalja EU-a", kaže Ihor Korhovij, zamjenik ukrajinskog ministra za regionalni razvoj, koji je u Košicama sudjelovao na nedavnoj konferenciji o suradnji među podunavskim državama.

U Košicama je u osnovnim školama od 24. veljače bilo raspoređeno 320 ukrajinskih učenika te 60-ero djece u vrtićima. U južnom predgrađu Nad Jazerom, u kojem se uzdižu stambene zgrade s osam i dvanaest katova, izgrađene u doba socijalizma, smješten je vrtić “Galaktička 9”. U njemu je boravilo 20 djece iz Ukrajine, a trenutno ih je devetero.

“Djeca iz Ukrajine su traumatizirana napuštanjem svog doma”, kaže odgojiteljica u vrtiću Katarina Gromanova, koja ističe da općenito voli raditi s djecom jer su ona “čistog srca”. Većina ukrajinske djece došla je iz područja Harkiva, s istoka Ukrajine, kaže.

“Možemo dobro raditi s njima. Slovački jezik je također slavenski, a i naša kultura i okruženje nisu toliko različiti pa se djeca lako prilagođavaju”, dodaje Gromanova, koja godinu dana radi u tom vrtiću i živi u obližnjoj zgradi.

Stanovnici Kijeva sklonili su se u stanice podzemne željeznice
  • Stanovnici Kijeva sklonili su se u stanice podzemne željeznice
  • Stanovnici Kijeva sklonili su se u stanice podzemne željeznice
  • Stanovnici Kijeva sklonili su se u stanice podzemne željeznice
Stanovnici Kijeva sklonili su se u stanice podzemne željeznice Izvor: EPA / Autor: ANDRII NESTERENKO

U četvrti Nad Jazerom posljednjih godina niču nove nastambe pa je porasla potražnja za smještajem u tamošnjem vrtiću. Gradska vlast je povukla 680.000 eura iz EU fondova kako bi ga renovirala i proširila kapacitet sa 128 na 248 mjesta.

“Ovo je sada inspirativno okruženje za djecu jer joj se drugačije pristupa”, kaže dužnosnica gradskog ureda Lopošniakova. Vrtić je svojevrsna radionica gdje se potiče kreativnost djece.

Katarina Gromanova dijeli posjetiteljima sićušne platnene igračke koje su izradila sama djeca tijekom boravka ondje. Skupina djevojčica otpjevala je lokalnu pjesmu poželjevši dobrodošlicu gostima.

“Sve je ovo važno za budućnost, za ostanak mladih obitelji, jer Slovačku napuštaju i njeni ljudi u potrazi za boljim uvjetima života”, kaže Gromanova.

Lopošniakova iz odjela za obrazovanje dodaje da je taj kraj na istoku zemlje prilično ovisan o novcu iz EU fondova, za razliku od zapada s glavnim gradom Bratislavom.

Rat u Ukrajini
  • Rat u Ukrajini
  • Rat u Ukrajini
  • Rat u Ukrajini
  • Rat u Ukrajini
  • Rat u Ukrajini
    +3
Rat u Ukrajini Izvor: EPA / Autor: SERGEY KOZLOV

Europski odbor regija, institucija u Bruxellesu koja zastupa interese regija, u svom godišnjem izvješću o stanju regija i gradova u EU poručila je da će zbrinjavanje izbjeglica ostati izazov.

“Gradovi i regije će se suočavati s izazovom kako osigurati smještaj i javne usluge izbjeglicama, dok će istovremeno osjećati rastuće cijene energenata i inflaciju, kao i pad gospodarskog i socijalnog standarda”, piše među “ključnim porukama” u tom izvješću predstavljenom sredinom listopada.

Na graničnom prijelazu Vyšne Nemecke nema, međutim, više gužvi iz pravca ukrajinskog grada Užgoroda, udaljenog 3 kilometra od granice. Na prijelazu je pet osobnih automobila i jedan autobus u kojem je 40 žena, od kojih neke s djecom. Pregled njihovih dokumenata i prtljage s obje strane granice traje tri sata.

“Ne znam hoće li nam doći još djece iz Ukrajine, te što će se događati”, kaže Gromanova. “No dođu li, dočekat ćemo ih raširenih ruku”, dodaje odgojiteljica.