OSIJEK - 'Mnogi su već odgovarali za ta kaznena djela i dosad, ali šaljemo poruku o nultom stupnju tolerancije u borbi protiv korupcije i kriminala', iznijela je premijerka, naglašavajući da su prijašnje vlade mijenjale Ustav 2000. i 2001. godine, ali instrument o zastarijevanju nisu uvele, izvještava Večernji list.

Koalicijski partneri iz redova HSLS-a i SDSS-a podržali su prijedlog uvođenja instrumenta nezastarijevanja kaznenih djela u privatizacijskom procesu, ali i iznijeli određene rezerve.

'Ja se mogu sjetiti vremena kada je Vlada mijenjala Ustav tri puta, ali ove su promjene u duhu puta za EU. Podupiremo snažnu volju za sankciju kaznenih djela u procesu privatizacije, ali nismo sigurni da je nužno ugraditi taj instrument u Ustav ili to isto možemo dobiti pomoću zakona, koji mogu biti dovoljno dobri, pa i da se ta snažna volja osjeti i kroz pravosuđe', komentirala je HSLS-ovka Đurđa Adlešič, potpredsjednica Vlade.

I SDSS-ov potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac izrazio je rezervu prema tom prijedlogu izmjene Ustava, propitujući pojam retroaktivnog djelovanja u zakonodavstvu.

'Nedovoljno je jasan odgovor na pitanje je li ili nije retroaktivno djelovanje otklonjiva ili neotklonjiva prepreka, a to je prepreka koja je ugrađena u temelje našeg pravnog poretka', iznio je. 'Jer ako ona nije uklonjiva, mi tada ulazimo u jedan alibi projekta za kojega znamo da će propasti, a ne bismo u njemu trebali sudjelovati', upozorio je Uzelac.

'Radimo presedan u pogledu retroaktivnosti, pa se postavlja pitanje hoće li se sutra javiti netko za nešto drugo te ponuditi jake razloge i pozivati se na retroaktivno', ustvrdio je.

Vlada je na drugu stranu Markovog trga uputila cijeli niz prijedloga ustavnih promjena zbog pristupanja Hrvatske Europskoj Uniji te aktualnog članstva u NATO-u. Predloženo je i uvođenje općeg i besplatnog obaveznog školovanja, kao i uvrštenje Bošnjaka i Slovenaca među autohtone nacionalne manjine u Hrvatskoj.