Kina je oštro osudila potez visoke američke dužnosnice, a kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi nazvao je SAD najvećim saboterom mira i stabilnosti u Tajvanskom tjesnacu, poručivši da neće spriječiti ujedinjenje. 'Tajvan je dio Kine', kazao je Wang. Putovanje Nancy Pelosi nije bez presedana. Članovi Kongresa SAD-a redovito putuju na Tajvan, a još jedan predsjedajući Zastupničkog doma, Newt Gingrich, posjetio ga je prije 25 godina.

Međutim pitanje Tajvana poprimilo je veću važnost u Kini zbog značajnih promjena u unutarnjoj politici. Kineski predsjednik Xi Jinping opravdao je svoju diktaturu jednog djeteta obećavajući javnosti da će ostvariti ono što naziva 'kineskim snom' o nacionalnom pomlađivanju - što je nemoguće bez ujedinjenja s Tajvanom. Očito je stoga da će posjet Pelosi Tajvanu ostaviti dugotrajne posljedice na kinesko-američke odnose, ako ne i šire.

Kristijan Kotarski, s Fakulteta političkih znanosti (FPZG) u Zagrebu, koji je u svom radu između ostalog fokusiran na Kinu, kaže nam da prema izvještavanju medija, iako pouzdano ne znamo je li to spin ili stvarna situacija, američki predsjednik Joe Biden i njegov ured nisu bili suglasni s tim posjetom, već ga je Nancy Pelosi poduzela na svoju ruku.

'Neovisno o tome je li to istina ili nije, ostaju posljedice. Tenzije su opasno podignute, što nije nikako u strateškom interesu SAD-a i njihovih saveznika u azijsko-pacifičkoj regiji, uzimajući u obzir činjenicu da je Washington već dosta angažiran i rastegnut oko Ukrajine. Otvaranje rata ili sukoba na dva fronta u ovom trenutku nema apsolutno nikakvog smisla i posjet Nancy Pelosi Tajvanu zakomplicirao je situaciju', smatra Kotarski.

Naš sugovornik kaže da treba biti realan i reći da ujedinjenje ili kineska aneksija, iz naše europske perspektive, jest nešto što bi se sigurno dogodilo ili bi se pokušalo u narednom razdoblju. Međutim, objašnjava, kada se uzme u obzir činjenica da Kina još uvijek nije prva gospodarska sila na svijetu i da ima prevaliti još dalek put po pitanju modernizacije vojske, onda su mnogi analitičari suglasni da bi mogla pokušati apsorbirati Tajvan tek poslije 2030. godine, kada bude spremnija i potentnija, nego što je u ovom trenutku.

Najbolje se situacija ogleda kroz industriju poluvodiča, navodi Kotarski. Kina je njihov najveći svjetski uvoznik, u vrijednosti od preko 300 milijardi dolara. Gotovo polovica tajvanskog izvoza poluvodiča ide u Kinu.

'Tajvan ima know-how i može proizvoditi najsofisticiranije poluvodiče na svijetu, a Kina trenutno nema te tehnološke kapacitete. To je nešto što u dugoročnim vizijama Kine igra ograničavajuću ulogu. Ideja je očito bila da se aneksija ili ujedinjenje odgodi na neko vrijeme, dok Kina ne stekne tehnološke kapacitete. Takva je naravno bila njihova nada. Kina zaostaje četiri do pet godina u proizvodnji poluvodiča za najsofisticiranijim poluvodičima koje proizvode kompanije poput Samsunga, Intela i TSMC-a s Tajvana', kaže nam Kotarski.

Istaknuo je da je sada bačena kocka u smislu toga da je posjet došao u najnezgodniji mogući trenutak jer Xi ne može samo tako, skrštenih ruku, gledati ono što se događa na Tajvanu. Krajem ove godine očekuje ga reizbor na funkciju prvog čovjeka Kine te se želi potvrditi za, maltene, doživotnog vladara - novog Mao Zedonga. Kotarski smatra da u ovom izazovu Xi ne smije ispasti slabić.

'Posjet Tajvanu je ishitrena i nepromišljena odluka koja po mom sudu neće odgovarati Kini, ali ni SAD-u. U toj situaciji eskalacije mogu izgubiti svi. Ključno pitanje je tko će izgubiti više', poručuje naš sugovornik.

Nada se da opet neće doći do nekog sudara, kao što je to bilo devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su se sudarili američki i kineski avioni pa je izbila velika kriza.

Kineska vojska započela je vojne vježbe koje uključuju bojevo gađanje u vodama i zračnom prostoru oko otoka Tajvana. Predviđeno im je trajanje do nedjelje u podne, navodi se u izvješću državne televizije. Istodobno je tajvansko ministarstvo obrane priopćilo u četvrtak da će tajvanska vojska nastaviti s povećanjem razine pripravnosti i da će prikladno reagirati na 'neprijateljsku situaciju'.

'Kada se vojne vježbe rade blizu i u teritorijalnim vodama Tajvana te s pravom municijom, jednostavno može doći do greške, što može pokrenuti salvu drugih događaja koji izmaknu kontroli', upozorio je Kotarski.

U kontekstu moguće eskalacije treba spomenuti da kineska ekonomija trenutno nije u najboljem stanju. Državu već dulje vrijeme trese kriza koja se prelama kroz nekretninski sektor, a koji, direktno ili indirektno, čini čak 30 posto kineskog BDP-a. Kotarski kaže da su prošlo ljeto obilježili problemi s najvećom nekretninskom kompanijom Evergrande, a sada su uključene i neke druge kompanije. U Kini se dogodilo i nešto što se nije dugo događalo, kaže, imali su prosvjede građana, što zaista nije česta pojava.

'A zašto? Građani su dali novac za gradnju stanova, a stanovi se ne isporučuju. Radi se zapravo o Poncijevoj shemi. Mnogo tih kompanija dobivalo je novac da bi gradile objekte i, jednostavno, kad nestane priljeva svježeg novca, poslovni model staje. Ista stvar je s kompanijama koje su osnovali neki gradovi i kineske provincije, prefekture', opisuje stručnjak.

U Kini, nastavlja, velik je problem naplata poreza te niže razine vlasti moraju ljudima davati neke javne usluge - održavati ceste čistima i dovoziti smeće - a kako ne mogu direktno prikupiti porez, onda moraju pronaći neki drugi način da namaknu sredstva. Do sada su to radili tako da su osnivali lokalne kompanije koje su prodavale zemlju ili je davale u koncesiju, a potom bi se gradila mastodontska naselja. No sada ogromne zgrade s velikom količinom neprodanih stanova stoje prazne.

'Do sada je to išlo, ali kada nestane svježeg novca i ovaca za šišanje, cijeli sustav dolazi u krizu', ističe profesor s FPZG-a. Bi li Xi mogao iskoristiti ovu krizu da 'zamagli' loše stanje ekonomije? Kotarski navodi da je u posljednje vrijeme kineski nacionalizam sve jači.

'Pogotovo u uvjetima ekonomskih lomova kod kuće, sve je popularnije i oportunije skretati pozornost na vanjsku scenu, ugroze i prijetnje kako bi se zbila podrška vladajućem režimu. Ali u ovom trenutku i situaciji vezanoj uz Tajvan odgovor na ključno pitanje zapravo nitko ne zna - kakvi su stvarni odnosi moći unutar kineske Komunističke partije i koliko Xi mora pokazati testosterona i mišića da bi osigurao reizbor te ima li neke oponente.

'Nemoguće je ući u tu crnu kutiju i rastaviti je na proste faktore. Režim može igrati na kartu nacionalizma ako ponestane onoga na čemu su do sada gradili legitimitet, a to su ekonomski rast i činjenica da Kina postaje bogatija i utjecajnija država nego što je bila. Međutim ako vam nedostaje ekonomskog rasta, a želite zadržati vlast, onda ćete izmisliti nešto novo na temelju čega ćete održavati podršku, a to je povijest više puta pokazala - mobilizirate ljude i usmjeravate ih na druge probleme, što stvarne, što konstruirane', poručio je na kraju.