Muzej koji pripovijeda stradanje židovskog naroda kroz povijest, od kršćanskih poziva na njihovo raseljavanje do rasnih teorija i koncentracijskih logora, prati židovske zajednice u Africi, Aziji i Europi, među kojima i u Hrvatskoj gdje je prije rata prema podacima muzeja od 39.000 prijeratnih hrvatskih židova ubijeno njih 30.000.

Pokušavam naći riječi kojima izraziti koliko duboko osjećam patnju ljudi koju ovo mjesto čuva, napisao je Kovač po završetu obilaska Muzeja.

Centar Yad Vashem ujedno je i svjedočanstvo o preživljavanju i hrabrosti, jer je dio postava posvećen Pravednicima među narodima koji su riskirali svoje živote da bi spasili židove. Taj je status dosad dobilo 113 Hrvata.

'U znak sjećanja na sve žrtve holokasuta Yad Vashem šalje poruku patnje, ali i preživljavanja i poziva nas sve da na to nikada ne zaboravimo', zapisao je ministar.

Svjedok preživljavanja je i hrvatski producent Branko Lustig koji je Yad Vashemu u ime Hrvatske darovao svoj kipić Oskara osvojen za film 'Schindlerova lista'.

O stradanju židovskog naroda i percepciji nekih zapadnih medija i intelektualaca da je u Hrvatskoj u tijeku proces relativizacije tih zločina bilo je riječi i na radnom doručku ministra s članovima Svjetskog židovskog kongresa i Izraelskog vijeća za vanjske odnose.

Kovač je odlučno odbacio takvu percepciju, dok su neki sugovornici sugerirali hrvatskim vlastima da pokušavaju prošlost, napose logora Jasenova, prikazati boljom.

'Ne možemo jednostavno prihvatiti ideju stranih novina o rastućem ekstremizmu u istočnoj Europi', rekao je Kovač, ali i naglasio 'no moramo biti oprezni i odgovorni'.

'Hrvati i Židovi imaju vrlo dobre odnose osim razdoblja Drugog svjetskog rata, što je bio 'rezultat velike igre, ali mi prihvaćamo odgovornost', rekao je Kovač. 'Ne zaboravljamo prošlost, no želimo poboljšati naše odnose i želimo ostvariti posebne odnose s Izraelom', rekao je ministar.

Nakon razgovora s Netanyahuom, Kovač je rekao da Hrvatska ima senzibilitet za Izrael kao zemlju koja se morala sama osloboditi i izboriti za svoju samostalnost i stabilnost te jako dobro razumije izraelsku brigu za sigurnost.

Osim o gospodarskim projektima razgovarali su i o stanju u Europi pri čemu je hrvatski ministar istaknuo visok stupanj tolerancije hrvatskih vlasti prema svim nacionalnim manjinama i svim manjinama.

Sjajan primjer tolerancije je grad Jeruzalem, sveto mjesto triju velikih monoteističkih religija, a poseban je primjer suradnje Crkva Svetog groba koju kršćani slave kao mjesto patnje, smrti i uskrsnuća Isusa Krista.

Različite kršćanske zajednice, od kopta, pravoslavnih crkvi, armenske crkve do katolika služe mise u toj crkvi sagrađenoj u doba križara na temeljima starije bizantske crkve.

Fra Božo Saraf jedan je od troje franjevaca iz Hrvatske koji obavlja službu u toj crkvi od ukupno osam hrvatskih franjevaca u Izraelu.

Svaka je kršćanska zajednica pronašla po jedan kutak za bogoslužje, a kako bi se izbjegle napetosti, Papa je mudro odlučio ključ crkve povjeriti muslimanima i za njega se skrbi već treća generacija jedne muslimanske obitellji.

Hrvatsko izaslanstvo posjetilo je i Getsemanski vrt gdje je 2014. postavljena ploča u spomen na trojicu braće Branković, kršćana iz Sarajeva koji su kupili tu zemlju 1681. kako bi ga dodijelili kršćanima koje evanđelje uči da je na tom mjestu Krist molio noć prije raspeća.