Nakon neslužbenih najava s Prisavlja da će središnji 'Dnevnik' HTV-a od 15. veljače na programu biti pola sata ranije i umjesto trideset trajati između 45 i 55 minuta, a potom i brojnih kritika stručne i opće javnosti koje su uslijedile na račun

kozmetičkih izmjena prisavskog brenda, glavni urednik HTV-a Bruno Kovačević, koji je svojedobno 'Dnevnik' nazvao 'podgrijanom juhom', govoreći na današnjoj sjednici Programskog vijeća o Programskom usmjerenju HTV-a za 2012. godinu kazao je: 'U travnju ćemo nakon podrobnih analiza donijeti odluku o tome hoće li središnji 'Dnevnik' HTV-a imati novi termin i svjesni smo, postoji i radna skupina koja radi na smjernicama, da je sadržaj ono što je važno. Svjesni smo da termin ne igra ulogu, već sadržaj te dobri i sugestivni voditelji, i na tome radimo, a ostaje da se vidi hoće li se s emitiranjem krenuti svibnju ili rujnu.'

U tom kontekstu uslijedilo je i neizbježno pitanje o sudbini jednoga od urednika Zorana Šprajca, koji odlukom svojih nadređenih više ne vodi i ne uređuje nedjeljni 'Dnevnik' HTV-a jer se javno obračunao s Programskim vijećem zbog priloga o Vukovaru, nego obavlja druga zaduženja sukladno njihovoj odluci. Mnoge zanima hoće li se i kada Šprajc vratiti na male ekrane u ulozi voditelja i urednika. Kovačević je izjavio da tu nije riječ o 'nikakvoj sankciji te da se problem rješava u dogovoru s v. d. urednika Informativnog programa Draženom Miočićem' te je samo kratko ustvrdio: 'Vidjet ćemo što će biti.'

Kovačević je kazao i da će otkupiti 52 domaća filma te najavio brojne premijere novih domaćih filmova, između ostalih: 'Majka asfalta', 'Na putu', 'Dva sunčana dana' i '72 dana' te 'Neke druge priče'. Programsko vijeće usvojilo je Programsko usmjerenje, ali i odbilo Šprajčevu pismenu zamolbu da ga saslušaju na sljedećoj sjednici Programskog vijeća jer su nakon kratke rasprave zaključili da o tom predmetu više nema potrebe raspravljati.

'Zašto sada želi doći? Mi nismo sudsko vijeće', zapitao je Josip Čerina, podsjećajući da se Šprajc preko 'Dnevnika' obratio Vijeću, da bi potom kazao da je 'osobnoga mišljenja da bi trebao tražiti ispriku od glavnog urednika Kovačevića jer je prozvan u tom prilogu'. Na to mu je Kovačević kazao 'da bi se on ispričao, ali da nema za što jer je pokušao učiniti sve'. Josip Jović kazao je da bi 'vrlo rado vidio Šprajca ovdje, ali prije priloga u 'Dnevniku' u kojem im se obratio'.

Branko Karabatić kazao je da bi bilo dobro da se 'ljudski suoče', dok je Ivo Goldstein kazao 'da bilo kakvo očitovanje ne bi donijelo nove elemente te pledira da se tu diskusiju ovdje završi, što možda nikoga neće zadovoljiti, ali je jedini častan izlaz', a njegov je prijedlog Programsko vijeće na kraju i usvojilo, zaključivši da o tome predmetu više nema potrebe raspravljati i da je riječ o zaključenoj temi.

Tko i zašto kupuje mačka u vreći?

Nešto ranije PV ugostilo je predstavnike Udruge nezavisnih televizijskih producenata, pozvavši ih zbog pisma djelatnika redakcije Dokumentarnog programa. Prema zakonu, naime, HRT je dužan najmanje 15 posto svojeg ukupnog budžeta za proizvodnju programa, koji ove godine iznosi 322 milijuna kuna, utrošiti za nabavu programa europskih djela neovisnih proizvođača, od čega polovica mora biti za djela na hrvatskom jeziku. Djelatnici Dokumentarnog programa na čelu s urednikom Ninoslavom Lovčevićem, koji tvrde da ih se sustavno onemogućava u radu i da će im se smanjiti broj, ustvrdili su da su se uzimali financijski sumnjivi i netransparentni 'fantomski' projekti koji su koštali milijune te traže transparentnu nabavu programa.

Kao primjer naveli su da HRT u ovoj godini planira realizirati serijal o kojem nitko ne zna o čemu se radi, ni tko ga radi, osim što se zna da je cijena od 3.040.000 kuna za osam epizoda dogovorena s 'hrvatskim neovisnim proizvođačem'. Ponovno se povuklo i pitanje dokumentarnog serijala 'Bitka za Vukovar', čijih je 10 epizoda HRT platio 3,5 milijuna kuna. 'Serijal 'Tito' koštao je je 4,9 milijuna kuna, a sa svakom epizodom smo imali tehničkih problema. Kupovanje od vanjskih produkcija je kupovanje mačka u vreći', zaključio je Lovčević. Neovisnog producenta Nebojšu Tarabu 'začudilo je da netko može kupiti proizvod i onda tek pri emitiranju ustanoviti da ima tehničke probleme, a ima pravo nadgledati stvaranje tog programa od samog početka'.

Predsjednik Uprave HRT-a Josip Popovac kazao je da 'prvi put čuje da je bilo tehničkih problema i da je to greška urednika (Lovčevića, op. a.) koji ili nije pregledao materijal, ili ne zna svoj posao'. Producent Ivan Maloča rekao je da 'u komisiji koja će birati projekte moraju biti profesionalci koji će prijedloge emisija koje se šalje na javne natječaje znati procijeniti i scenaristički i financijski, a sva dokumentacija o tome mora biti svima dostupna'.