"Ima ljudi koji smatraju da je kranjska pčela samo slovenska i da drugdje ni ne postoji, no to nije točno. Riječ je o vrsti koja je autohtona na cijelom području Balkana, osim u Grčkoj i većem dijelu Makedonije, pa prosvjedi protiv tvrdnje Hrvatske da je ta pčela u Hrvatskoj autohtona nemaju nikakva smisla", rekao je u razgovoru za ljubljanski dnevni list Dnevnik od utorka dr. Janko Božičs ljubljanskog Fakulteta za biotehniku. On je reagirao na tvrdnje Slovenske pučke stranke (SLS) da bi Ljubljana trebala službeno prosvjedovati što je Hrvatska u pristupnoj dokumentaciji kranjsku pčelu navela kao svoju autohtonu vrstu.

"To je spretna politička izjava kojom se nastoji ugoditi nacionalistima", rekao je Božič.

"U prigovorima da apis mellifera carnica nije autohtona u Hrvatskoj nema mnogo pameti, pametnije bi bilo, umjesto da se bavimo promašenim raspravama, pokrenuti inicijativu o zaštiti kranjske pčele, kako se ona ne bi miješala s drugim podvrstama, pa i u suradnji s Hrvatskom", rekao je Božič.

"Kranjsku pčelu neće uništiti politički akti, ali bi ju moglo stajati glave slabo gospodarenje prirodom", rekao je Božič, aludirajući na česte pomore pčela zbog pesticida, insekticida i drugih sredstava koji se koriste u poljoprivredi.

Božič je međutim primijetio da je stvar koja bi mogla biti dvosmislena u hrvatskoj pristupnoj dokumentaciji za Europsku komisiju, u poglavlju o poljoprivredi u kojemu se govori i o autohtonosti apis mellifera carnica na hrvatskom tlu, to što je u dokumentaciji ona nazvana hrvatskom sivom pčelom budući da je njeno kranjsko ime već zaštićeno u samom latinskom nazivu za tu pčelinju vrstu. Apis mellifera carnica znači kranjska, odnosno slovenska pčela budući da je Kranjska (Carniola) bila slovenska pokrajina u Austro-ugarskoj monarhiji.