Ministar zdravstva Milan Kujundžić nije se u ponedjeljak prijepodne pojavio na dogovorenom sastanku sa sindikalnim povjerenicima Imunološkog zavoda (IMZ), pa su predstavnici sindikata otišli sa sastanka na koji su umjesto ministra došli stručnjaci koji se bave problemom IMZ-a. Ovo je samo nastavak lošeg odnosa prema Imunološkom zavodu, poručio je sindikalac Željko Klaus i pozvao radnike da se pripreme na sindikalne akcije
Ministar Kujundžić neugodno je iznenađen jer su sindikati napustili sastanak. Nisu htjeli razgovarati s najkompetentnijim osobama u ministarstvu - državnim tajnikom i pomoćnicima, komentirao je. Poručio je kako mu sve to izgleda kao neka predstava, a ne zna koji je njezin cilj. Što se tiče Imunološkog zavoda, na rješenju tog problema, kaže, radi svaki dan, izvještava HRT
'Početak kraja IMZ-a'
Zbog nedolaska ministra, sastanak nije ni počeo jer su sindikalci odmah napustili dvoranu u koju je došlo petero predstavnika Ministarstva zdravstva, za koje sindikalci smatraju da im ne mogu ni na koji način pomoći, doznaje se od sindikalne povjerenice Lidije Jagarinec
Samostalni sindikat energetike, kemije i nemetala Hrvatske tražio je sastanak s ministrom Kujundžićem jer smatra da on može nešto učiniti za rješavanje problema IMZ-a, rekla je Hini Jagarinec dodavši kako njegov nedolazak pokazuje da se radnici IMZ-a nemaju kome požaliti. 'Bojim se da je ovo početak kraja IMZ-a', kaže sindikalna povjerenica.
Sastanak je tražio sindikat nakon što je 10. siječnja uputio pismo članovima Vlade tražeći početak pozitivnog rješavanja slučaja IMZ-a koji bi, po njihovu mišljenju, trebao ostati u državnom vlasništvu i nastaviti proizvodnju krvnih derivata i cjepiva, za što treba uložiti najmanje 60-ak milijuna eura.
U pismu premijeru Andreju Plenkoviću, potpredsjednici Vlade Martini Dalić, te ministrima Goranu Mariću Milanu Kujundžiću, sindikalci su poručili da je 'najskuplje rješenje gašenje IMZ-a'.
Kujundžić je nedavno izjavio da će sudbina IMZ-a biti poznata tek u lipnju s obzirom da su potrebna ulaganja od najmanje 60-ak milijuna eura, a osnovao je i novo povjerenstvo koje treba utvrditi isplati li se Hrvatskoj da sama investira u IMZ ili će se tražiti strateški partner.
'Nakon tri i pol godine, otkako smo izgubili proizvodu dozvolu, oni sada osnivaju povjerenstvo da vide što će s IMZ-om. Što su radili tri i pol godine, osim što je svaka vladajuća garnitura postavljala svoju Upravu i svoj Nadzorni odbor', pita Jagarinec.
Iako je ministar poručio da su 'vrata širom otvorena' svim potencijalnim ulagačima, a da je o zainteresiranosti Grada Zagreba čuo 'samo iz medija', Jagarinec tvrdi da je Grad Zagreb ozbiljno zainteresiran.
Sindikat traži da IMZ ostane u državnom vlasništvu
'Mi u sindikatu smatramo da IMZ treba ostati u državnom vlasništvu. No, ako ga država neće, neka uzme za partnera Grad Zagreb, iz kojega su nam rekli da im je IMZ strateški interes te da sredstva za tu svrhu nisu upitna', rekla je Hini Jagarinec.
Smatra da bi s Gradom Zagrebom, kao strateškim partnerom, IMZ bio koliko-toliko siguran, jer se u sindikatu 'užasno boje privatizacije na hrvatski način, s nekakvim tajkunima i menadžerima koji bi uzeli IMZ, kao što je Luka Rajić uzeo Dukat, pa ga onda prepustio Francuzima'.
'Grad Zagreb je ipak institucija i malo viša razina, nije ničija privatna prćija i neke odluke moraju proći kroz Skupštinu', rekla je Jagarinec. Bez obzira što za nastavak rada IMZ-a treba uložiti čak 60 milijuna eura, Jagarinec poručuje da je sada 'samo pitanje želimo li imati svoju proizvodnju ili kupovati i plaćati višestruko skuplje'.
Ako je odluka da sve kupujemo, onda to treba i otvoreno reći javnosti, poručuju iz sindikata koji bi u utorak trebao svoja stajališta objaviti na konferenciji za novinare. U državnom proračunu osigurane su plaće za 176 zaposlenih u IMZ-u za cijelu ovu godinu, bez obzira hoće li proizvodnja biti obnovljena ili neće.
