Računica je jednostavna i praktična: dok za klasičan ukop valja izdvojiti najmanje sedam do osam tisuća kuna, usluga kremiranja stoji znatno povoljnijih 1.350 kuna, no tu privilegiju imaju samo stanovnici Zagreba i okolice.

Oni koji, pak, iz Splitsko-dalmatinske županije odluče spaliti posmrtne ostatke pokojnika, neće puno uštedjeti, budući da visoki troškovi prijevoza u konačnici rezultiraju sličnom cijenom kao i kod 'običnog' pogreba.

'Izgradnjom suvremenog i hortikulturno bogato opremljenog krematorija ispunila bi se ljudska prava na izbor, kao i kulturni standardi civiliziranog društva i u našoj regiji. Građani bi imali pravo na ekonomičan i dostojanstven ukop, koji trenutačno nemaju, što držimo neoprostivim zaostatkom za EU-om i svijetom čitavo stoljeće', istaknuo je Lovro Rumora iz stranke Zeleni Dalmacije, a izvještava Slobodna Dalmacija.

Ekološku dilemu, pak, razbijaju konkretnim podacima o učincima na okoliš. Australski stručnjaci, naime, zaključili su da kremiranje 'proizvodi' 160 kilograma ugljičnog dioksida, a pokop tek 40 kilograma.

Međutim, klasični ukop ima oko deset posto veći utjecaj na okoliš u segmentu vode i održavanja. K tomu, emitirani ugljični dioksid može se razgraditi u hortikulturnom okolišu krematorija, a najnovija tehnologija nudi i minimalnu stopu emisije plinova, napominju Zeleni.

Ideji o izgradnji krematorija se, međutim, protivi Petar Bilobrk, direktor poduzeća Lovrinac, držeći je naprosto - neisplativom.
'Godišnje zaprimamo tek dvadesetak do najviše trideset upita za kremiranje pokojnika, što je zanemariva brojka. Inače nudimo i usluge prijevoza do zagrebačkog Krematorija te nema govora o sukobu interesa s naše strane', ističe Bilobrk.