U sjeni špijunskih skandala, danas je u Bruxellesu otpočeo novi krug pregovora o sporazumu slobodne trgovinske razmjene između SAD-a i EU-a
Drugi krug pregovora bio je odgođen zbog blokade američke javne administracije u listopadu. No u međuvremenu su u javnost izašle potankosti oko nadzora američke Nacionalne sigurnosne agencije nad europskim građanima što je u javnosti dovelo do brojnih pitanja o budućnosti sporazuma. Tako je čak i predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz (inače kandidat za novog predsjednika Europske komisije) predložio odgađanje pregovora.
No izgleda da problem nadzora i prava na privatnost i nije pretjerano bitan faktor u dogovaranju najvećeg trgovinskog sporazuma na svijetu. Kako navodi Le Monde, obje strane upozoravaju da je 'provođenje trgovinskih sporazuma složen proces koji traje nekoliko godina' što ima za značiti to da afere, slijedom otkrića Edwarda Snowdena, očito neće (barem zasad) bitno utjecati na tijek pregovora.
U Bruxelles je stiglo oko pedesetak američkih delegata na tjedan dana, a druga runda pregovora još je u fazi odmjeravanja snaga. Jedan od europskih pregovarača izjavio je za francuski dnevni list da se valja na početku usuglasiti oko tema u kojima je lakše naći kompromis, a one teže ostaviti za kasnije, kada i pregovaračke pozicije budu jasnije što se predviđa početkom iduće godine. Konkretno, na službenom rasporedu su energetska pitanja, usluge i regulatorne norme.
U izvješću (autori: fondacija Bertlesmann, Atlantic Council, Veleposlanstvo Ujedinjenog Kraljevstva u SAD-u) objavljenom krajem rujna tvrdi se da bi sporazum mogao stvoriti više od 700.000 radnih mjesta u SAD-u. Najviše bi profitirale automobilska i kemijska industrija, a izvoz prema Europi bi se progresivno povećavao čak za 33 posto.
Europski dužnosnici, kako prenosi EUobserver, govore o sveukupno čak dva milijuna novih radnih mjesta s obje strane Atlantika. Prema trenutačnim prognozama, godišnja vrijednost trgovinskog sporazuma mogla bi ukupno iznositi oko 275 milijardi eura, od čega bi 100 milijardi išlo u korist EU-a.
Usprkos optimističnim prognozama, već se sada daju predvidjeti sporne točke pregovora koji bi mogli potrajati do 2015. To je uvoz u Europu genetski modificirane hrane, otvorenost javnih tržišta (u SAD-u oko 30 posto, u EU-u oko 95 posto), poljoprivredni proizvodi (europski sustav geografskog podrijetla spram američkog sustava jakih komercijalnih brendova) i financijski sektor.
