Prema rezultatima najnovijeg Eurobarometra, koje je u petak objavio Europski parlament, više od 80 posto građana EU-a smatra da upravljanje krizama mora biti jedan od prioriteta Konferencije o budućnosti Europe čija je inauguracija najavljena za 9. svibnja
Građani EU prepoznali su krizni menadžment, odnosno upravljanje kriznim stanjima kao što je aktualna COVID-19 kriza, kao jedno od najvažnijih pitanja nove EU platforme pod nazivom Konferencija o budućnosti Europe, objavio je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Od 81 posto građana EU-a koji smatraju da poboljšanje kriznog menadžmenta mora biti jedan od prioriteta Konferencije o budućnosti Europe, više od trećine ispitanika s tim se izrazito slaže.
Rezultati su to istraživanja pod nazivom “Budućnost Europe” koje je provedeno od 22. listopada do 20. studenog 2020. godine u 27 država članica EU, a koje su naručili Europski parlament i Europska komisija. U sklopu istraživanja ukupno je ispitano više od 27.000 europskih građana.
vezane vijesti
Prema rezultatima, velika većina EU građana, njih 83 posto, smatra da bi Konferencija o budućnosti Europe mladim ljudima i novim idejama trebala dati posebnu pozornost i ulogu; 40 posto ispitanika apsolutno se slaže s takvim pristupom, a njih 66 posto smatra da EU projekt nudi perspektivu mladima.
Europsku uniju kao prostor stabilnosti u svijetu opterećenom problemima vidi 65 posto njenih građana, no u usporedbi s istraživanjem iz 2018., ovaj je postotak sada niži za 11 posto.
Nešto manje od polovice ispitanih građana, njih 42 posto, podržat će glasanje za transnacionalne liste na izborima za Europski parlament. Više od dvije trećine ispitanika podržava izbor čelne osobe Europske komisije putem procesa vodećih kandidata na europskim izborima.
Iako 61 posto građana smatra da ovaj proces ima smisla samo ako EU građani imaju priliku glasati za transnacionalne liste, njih 64 posto smatra da bi vodeći kandidati doprinijeli većoj transparentnosti procesa izbora predsjednika ili predsjednice Europske komisije.
Većina građana, njih 63 posto, smatra da bi to dalo veći legitimitet Europskoj komisiji, a 62 posto njih vjeruje da bi to predstavljalo značajan napredak za demokraciju unutar Unije.
Među građanima koji bi se htjeli priključiti Konferenciji o budućnosti Europe, njih 44 posto željelo bi sudjelovati putem sastanaka u svojoj lokalnoj zajednici, kroz rasprave s građanima ili sudjelovanjem u radu skupština.
Kada je riječ o načinima prikupljanja ideja u sklopu Konferencije, 34 posto građana preferira iznošenje svojih stavova kroz odgovaranje na pitanja u sklopu istraživanja, dok 30 posto njih preferira predlaganje inicijativa europskim i nacionalnim političarima te online konzultacije putem platformi za raspravu.
Prvi rezultati istraživanja “Budućnost Europe”, koji su pokazali da građani žele aktivnije participirati u donošenju odluka o budućnosti EU, objavljeni su još u ožujku ove godine, a Europski je parlament sada, uoči inauguracije Konferencije u budućnosti Europe koja će se održati u nedjelju, 9. svibnja, objavio cjelovito izvješće.
Konferencija o budućnosti Europe je otvoreni forum za raspravu o važnim pitanjima koja se tiču EU. Na Konferenciji će moći sudjelovati svi građani Unije te različiti drugi dionici iz svih društvenih područja, uz korištenje digitalnih i internetskih platformi.
