Populisti iz desničarske Alternative za Njemačku (AfD) bili su neposredan povod zašto se kancelarka Merkel na jesen 2018., nakon nekoliko lokalnih izbora na kojima je njezina CDU pretrpjela teške poraze, povukla s mjesta predsjednice stranke, na kojem je provela 18 godina. AfD je sada opet u osnovi razlog zbog kojeg je došlo do situacije da se sada i Merkelina nasljednica i štićenica Annegret Kramp-Karrenbauer povlači s vrha stranke.

AKK, kako su se popularno nazivali mediji, najavila je povlačenje nakon što se ogranak CDU-a za Tirinšku usprotivio naputcima iz stranačkog vrha i zajedno s AfD-om sudjelovao u rušenju kandidata Ljevice za mjesto premijera Bode Ramelowa, unatoč stranačkom stajalištu da se ne surađuje s ekstremističkim strankama. I kasniji pokušaji da ogranak CDU-a prihvati stranačku liniju nisu uspjeli, što je Kramp-Karrenbauer donijelo mnogo unutarstranačkih kritika i zamjerki zbog pomanjkanja autoriteta.

AfD kao katalizator CDU-ove krize

No AfD je samo katalizator procesa koji unutar CDU-a već vladaju godinama. Na djelu je završna faza unutarstranačke bitke, koja se rasplamsala nakon odluke savezne vlade na čelu s Angelom Merkel da 2015. u zemlju pusti preko milijun izbjeglica.

Tada su se unutar CDU-a pojavila otvorena pukotina između konzervativnog dijela stranke i onog liberalnijeg, na čijem je čelu Angela Merkel. Prva velika opomena Angeli Merkel i njezinom vođenju stranke uslijedila je na jesen 2018., kada zastupnici Unije CDU/CSU u Bundestagu nisu za predsjednika demokršćanskog zastupničkog kluba izabrali 'njezinog' čovjeka Volkera Kaudera.

I izbor njezine nasljednice i štićenice Annegret Kramp-Karrenbauer, koju je Merkel iste godine dovela iz pokrajine Sarske i postavila na mjesto glavne tajnice CDU-a, nije prošao lagodnije. Kramp-Karrenbeuer je na napetom stranačkom kongresu krajem 2018., sa samo nekoliko glasova prednosti, na izborima za predsjednika stranke pobijedila predvodnika konzervativnog krila i ljutog unutarstranačkog neprijatelja Angele Merkel, Friedricha Merza.

U utrci za čelnika tri muškarca sa zapada zemlje

Upravo se njegovo ime najčešće spominje od trenutka kada je Kramp-Karrenbauer u ponedjeljak ujutro najavila svoje povlačenje. On za sada prikriva svoje ambicije, ali se o ovom političaru sa zapada Njemačke pripisuju velike šanse za dolazak na čelo stranke.

No u utrci za čelo stranke nije samo Merz, nego još dva kandidata, svi redom iz najmnogoljudnije njemačke savezne zemlje Sjeverne Rajne-Vestfalije. To je aktualni ministar zdravstva Jens Spahn, koji se i krajem 2018. kandidirao za predsjednika stranke, te premijer ove savezne zemlje Armin Laschet.

Laschet, koji uz Merza slovi za najjačeg kandidata, ima dvije prednosti: ne polarizira tako stranku kao ostala dva kandidata, a iza njega stoji jaka savezna zemlja iz koje dolazi najviše članova CDU-a.

Iz vrha CDU-a je u srijedu procurila informacija da bi potraga za kandidatom CDU-a za funkciju kancelara na sljedećim izborima, a time i za predsjednika CDU-a, trebala započeti ubrzo.

Za sljedeći tjedan Kramp-Karrenbauer, koja je pitanje svog nasljednika odlučila uzeti u svoje ruke, najavila je prve razgovore s potencijalnim kandidatima, a konačnu odluku bi trebala donijeti stranka na izvanrednom kongresu još prije ljeta.