Pobjeda konzervativaca premijera Davida Camerona na parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji uvjerljiva je onoliko koliko je i neočekivana - toliko da se o ovakvom rezultatu nisu usudili sanjati ni sami konzervativci, ocjenjuje profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Zoran Kurelić analizirajući za tportal ishod britanskih izbora koji su pokosili čak trojicu stranačkih čelnika: Eda Milibanda (laburisti), Nicka Clegga (Liberalni demokrati) i Nigela Faragea (Stranka neovisnosti Ujedinjenog Kraljevstva). Svi su oni podnijeli ostavke preuzimajući odgovornost za izbornu katastrofu
Konzervativci su, po Kurelićevoj ocjeni, ostvarili senzacionalan rezultat. Kao jednu od najdramatičnijih posljedica jučerašnjih izbora na Otoku izdvaja raspad liberalnih demokrata. S britanske, posebno engleske političke scene, naime, dugoročno nestaje stranka koja je godinama bila treća po snazi i kao takva omogućila da Britanija ima stabilnu vladu.
Za veliki poraz laburista u Škotskoj, njihovoj tradicionalnoj izbornoj Meki, pa čak u u izbornoj jedinici bivšeg premijera Gordona Browna, Kurelić nalazi hrvatski ekvivalent: 'To je nemoguće, to je kao da vam HDZ izgubi Dubravu.' Zanimljivo je i da je Ed Miliband protekom kampanje zapravo poboljšao svoj status jer se, unatoč svim kritikama i obeshrabenjima, dosta dobro držao u kvazidiskusijama koje je Cameron izbjegavao.
Neodlučni birači u posljednja dva dana odabrali torijevce
'Naravno da će sad svi svaljivati krivnju na vođu, pogotovo nakon što je on dao ostavku, ali činjenica je da su sve ankete odreda, neovisno o predznaku, predviđale 33,34 posto za torijevce. Sve ankete tvrdile su da neće biti većine u parlamentu i da sigurno nitko neće osvojiti više od 300 mjesta u Parlamentu. Realnije od toga da su sudionici anketa lagali, dogodilo se da su se neopredijeljeni birači, u zadnja dva-tri dana, odlučili za torijevce. Sada izgleda i da je došlo do zaokreta u kampanji konzervativaca: krenuli su razbijati liberalne demokrate tamo gdje su procijenili da ih mogu pobijediti. I ta se taktika pokazala uspješnom - uništili su svoje dojučerašnje koalicijske partnere', analizira Kurelić.
No izbore su, u konačnici, vjerojatno presudile dvije stvari. Prva je užasan strah Engleza od koalicije Škotske nacionalne stranke (SNP) s laburistima. Upravo je taj strah, koji su konzervativci probudili i redovito održavali u kampanji, razlog zbog kojeg su se i ankete pokazale pogrešnima, osiguravajući torijevcima čistu većinu, onakvu kakvu nitko živ nije sanjao, uključujući njih same. Drugo, neodlučni glasači odlučili su ne riskirati i podržati nastavak programa izlaska iz ekonomske krize dajući konzervativcima povjerenje da nastave u smjeru oporavka, pa ako treba i rezovima.
'Laburisti će sada raspravljati o razlozima poraza, jesu li izgubili zato što su išli previše lijevo, protiv rezova, imajući u vidu da je Britanija jedina zemlja koja je imala rezove, a uspjela je spasiti ekonomiju', navodi Kurelić dodajući da koliko god torijevci slavili iznenađujuću i trijumfalnu pobjedu, 'kad se malo okrenu oko sebe, vidjet će da im je zemlja podijeljena onako kako to nije bila posljednjih 50 godina'.
Referendum o EU-u može dovesti do odcjepljenja Škotske
Što se tiče referenduma o potencijalnim izlasku Velike Britanije iz Europske unije, koji je Cameron obećao biračima za 2017. godinu, Kurelić smatra da tu nikakve dvojbe nema. Referendum će se održati iako će se stvari tu zakuhati toliko da bi mogle izmaknuti kontroli.
'Siguran sam da će većina u Parlamentu biti protiv izlaska iz EU-a, kao što je i sam Cameron. On koristi referendum da osigurao Britaniji bolji položaj u Uniji, poseban status s izuzećima unutar tržišne unije. No veliko je pitanje koliko će mu EU pritom izaći ususret, jer UK sad već polako ide na živce dobrom dijelu zemalja članica. Ali najzanimljivije je pitanje kako će igrati izrazito proeuropski SNP ako većina na referendumu bude bila protiv; SNP može tražiti da Škotska ostane u Uniji i ponovno krenuti put odcjepljenja', upozorava Kurelić.
