Splitski vijećnici danas će pokušati riješiti problem dvorane izgrađene za Svjetsko rukometno prvenstvo 2009. godine, koja zbog nemogućnosti financiranja već dva mjeseca stoji zatvorena i polako propada. Najavljeno je raskidanje ugovora s tvrtkama Konstruktor, IGH i Dalekovod te pokretanje sudskog postupka pa je time neobičnija nezainteresiranost Vlade, jer po ugovoru snosi polovicu troškova najma dvorane koji mjesečno iznosi između 2,5 i 3 milijuna kuna.

'Potpredsjednik Grčić bio je spreman doći, no kazao mi je da nije dobio poziv', pokušao je svog stranačkog kolegu obraniti SDP-ovac Ivo Baldasar, no predsjednica Gradskog vijeća Nevenka Bečić ekspresno ga je ušutkala podatkom da su za pozive premijeru i ministrima uredno vraćene dostavnice. Dakle, bili su obaviješteni.

Ugovor o javnoprivatnom partnerstvu za izgradnju kompleksa u splitskoj Lori sklopljen je 2007. godine i bio je prvi takav u Hrvatskoj. Po njemu, tri građevinske tvrtke trebale su izgraditi dvoranu, javnu garažu s 1500 parkirališnih mjesta, trgovački centar od 37 tisuća kvadrata i stometarski poslovni neboder, a od novca koji bi se uprihodio isplaćivala bi se najamnina za dvoranu i tako bi projekt financirao sam sebe. Problem je nastao nakon što je tvrtkama nestalo novca za investiranje pa pune tri godine gradnja stoji, a najamnina se uredno uplaćuje.

Dogradonačelnik Splita Jure Šundov objavio je da, unatoč dobroj volji, s državom nije postignut nikakav dogovor oko budućnosti projekta i da je Gradsko vijeće dužno poduzeti korake da bi zaštitilo interes Splita.

Bivši splitski gradonačelnik Ivan Kuret također je pozvan na sjednicu i ondje je pokušao opravdati dva aneksa ugovora koja je potpisao u tajnosti, mimo javnosti i tadašnjeg Gradskog vijeća. Jednim aneksom je oslobodio novac od najamnine koji se držao na izdvojenom računu i kojim Konstruktor, IGH i Dalekovod nisu smjeli raspolagati sve dok ne izgrade cijeli kompleks, a drugim je pomaknuo rok gradnje za godinu dana.

'Da, potpisao sam i od svoje odgovornosti ne bježim, niti bih mogao. Da je bilo želje za pogodovanjem, ne bismo izmišljali nikakve dodatke! Sve je rađeno u najboljoj namjeri da se zaštite interesi Grada i da se projekt realizira', kazao je Kuret, objasnivši da bi bez potpisanih aneksa gradnja dvorane zastala 2008. godine.

'Arena je svjetski proizvod i nemamo se čega sramiti! Moje poglavarstvo znalo je raditi i do ponoći da bi se ovaj ugovor realizirao, a problema ne bi bilo da se danas uloži barem deset posto tog truda', docirao je bivši gradonačelnik.

Profesor splitskog Ekonomskog fakulteta Dejan Kružić, glavni pregovarač Grada Splita u vrijeme sklapanja ugovora, gradskim vijećnicima održao je pravo malo predavanje i vrlo plastično pojasnio zašto je posao trebao biti apsolutno isplativ za Split i državu: 'Nije sklopljeno nikakvo partnerstvo oko dvorane, već oko četiri objekta - dvorane, garaže, trgovačkog centra i nebodera - i upravo ostali objekti su ključni. Komunalni doprinos, porezi i prirezi te komunalna naknada dovoljni su za plaćanje najamnine, a nakon trideset godina cijeli kompleks prelazi u vlasništvo države i Grada. Za usporedbu, u Varaždinu se plaća gotovo jednaka najamnina samo za dvoranu, i to dva i pol puta manjeg kapaciteta, a u Zagrebu se također samo za dvoranu plaća 40 posto veći iznos', objasnio je Kružić.

'Rizik investicije je u cijelosti na privatnim partnerima, uz tri ključna stupa osiguranja: bankovnu garanciju, korporativno jamstvo kojim su Konstruktor, IGH i Dalekovod obvezni nadoknaditi svu štetu ukoliko ne dovrše projekt te blokadu sredstava na izdvojenom računu', dodao je Kružić, podsjetivši vijećnike zašto su prije pet godina jednoglasno prihvatili projekt. Kao što je poznato, bivši gradonačelnik Kuret aneksom ugovora oslobodio je blokirana sredstva, gradonačelnik Željko Kerum po svemu sudeći je propustio produljiti bankarsku garanciju na deset milijuna kuna pa je preostao tek jedan 'stup' - korporativno jamstvo kojim Grad i država mogu sjesti na račun tri građevinska giganta i naplatiti štetu ili im zaplijeniti imovinu.

'U ugovoru nema banaka, a rizik je potpuno na strani privatnog partnera', podcrtao je Kružić i neizravno dao do znanja da to treba i učiniti.

Na sjednici se nije pojavio pozvani direktor Konstruktora Željko Žderić, a u ime triju tvrtki govorio je Vice Dodig i, ukratko, požalio se na nerazumijevanje banaka. Gradski vijećnici puna dva sata slušali su uvodna izlaganja i brusili se za raspravu koja će, očekuje se, potrajati cijeli dan.

Svi protiv Keruma: Zašto se Split nije naplatio od Konstruktora?

'I danas bih digao ruku za projekt kakav je prezentiran, ali volio bih da se razgovara o aneksima koje je potpisao Ivan Kuret. Tu se radi o čistoj prevari, zašto su oslobođena blokirana sredstva?', zapitao se Luka Podrug iz HČSP-a. Aida Batarelo iz SDP-a prozvala je Kerumovu vlast jer je cijelo vrijeme išla na ruku građevinskim tvrtkama na štetu interesa grada, vjerojatno zato jer su interesi Željka Keruma isprepleteni s interesima Konstruktora i IGH.

Još oštrija je bila Sanja Bilač (HDZ): 'Radi se sve kako bi projekt propao! Uvijek ste štitili interese privatnika i manipulirali građanima, cijelo vrijeme imali ste jamstva koja niste aktivirali i to pokušavate opravdati socijalnom osjetljivošću. Bezuvjetno i odmah ih aktivirajte i počnite raditi u interesu građana', pozvala je Bilač.

Nedolazak čak pet pozvanih ministara još jednom je pokušao opravdati Ivo Baldasar ponudom da će 'osobno zvati ministra Grčića', no prekinula ga je Nevenka Bečić objašnjenjem da je službeni poziv bio dovoljan.

'Ovdje se radi o dobrom ugovoru, iako ga je sklopila vlada s kleptokratskim sklonostima. Grad mora bez okolišanja naplatiti sva jamstva kojima raspolaže', pozvao je i nezavisni vijećnik Igor Boraska. SDP-ov Marin Jurjević vratio je raspravu na politički teren pa, iako sam ugovor smatra povoljnim, tvrdi da je Spaladium 'spomenik promašenoj, megalomanskoj i provincijskoj, ludoj politici koja je uništavala državu.

'Ja ne visim sunce na pomolu! Prije nekoliko godina sve je pod reflektorima izgledalo blještavo, a danas smo se sudarili s ružnom istinom', kazao je Jurjević i napomenuo da je Vlada 'svakako zainteresirana za ovaj slučaj'.

'Poruke koje dolaze s ovog mjesta su tragične za grad Split. Ljudi odlaze upravo zbog ovakvih rasprava', zavapio je Kuret nakon polusatne stanke. Tvrdi da je projekt Centra Spaladium tek jedan od dvadesetak velikih investicija koje su zastale zbog ekonomske krize.

Glavni pregovarač u vrijeme sklapanja ugovora Dejan Kružić potom je vrlo argumentirano odgovorio svim vijećnicima na pitanja postavljena tijekom dana, te zaključio da raskidanje ugovora s trima tvrtkama u ovom trenutku ne bi bio mudar potez. 'U tom slučaju poništava se njihova obveza izgradnje, pa ni jamstva koja imaju država i Grad ne bi vrijedila', kazao je Kružić. Ostao je pri stavu da se radi o 'izvanrednom projektu koji štiti gradske interese', no nije se želio izjašnjavati o aneksima koji su potpisivani kasnije, nakon što je njegov mandat pregovarača istekao.

'Bili smo izmanipulirani', ustvrdila je u jednom trenutku Vesna Perak Bone iz SDP-a, koja je i sama glasovala za gradnju Centra Spaladium'. Kružić joj je duhovito odgovorio da je 'manje vremena trebalo Michaelangelu za dovršiti Sikstinsku kapelu, i to ležeći na leđima, nego nekim vijećnicima za shvatiti za što su glasali'. Joško Dvornik je na jednoj od prošlih sjednica prigovorio da je Kružić stručnjak koji je dobro odradio posao, ali da kao i brojni stručnjaci prilagođava posao potrebama onoga tko ga plaća. Kružić je burno reagirao tvrdnjom da on nije 'njegov mozak ne vozi po principu prostitutke', pa se je Dvornik povukao izjavu i ispričao se.

U nevjerojatno burnoj raspravi iskristalizirao se ključni detalj: famozni aneksi gradonačelnika Ivana Kureta doista su bili nepovoljni za Grad Split jer po osnovnom ugovoru u slučaju raskida nije morao preuzeti obvezu vraćanja kredita, a nakon aneksa je to postala obveza!

Saša Marenjak iz Hrvatskog instituta za konstrukcije i mostove (HIMK), koji je odrađivao konzultantske poslove, pojasnio je da se u tom trenutku 'došlo do zida' zbog zahtjeva banaka, ali da je Grad i dalje zaštićen jer ima jednake instrumente osiguranja. 'Mi smo sa stručne strane napravili najviše moguće kako bismo zaštitili Grad i državu', kazao je Marenjak.

'Dobili smo space shuttle kojeg ne možemo voziti! To je kao da gospodin Željko Kerum meni pokloni jahtu i kaže 'Ajde Jure, vozi', a moja plaća nije dovoljna ni za benzin do Palagruže!', slikovito je dogradonačelnik Jure Šundov opisao situaciju.

'Ugovorena je gradnja kompletnog Centra Spaladium, a danas smo u situaciji da punih 30 godina moramo plaćati najamninu samo za dvoranu, dakle za jednu njegovu četvrtinu. Pa zašto bismo to plaćali?', upitao se Šundov. U raspravi se satima razgovaralo o mogućnosti stečaja tvrtke koja upravlja dvoranom i njenoj dokapitalizaciji, kombiniralo se oko mogućeg raskida ugovora i procedure koja bi trajala najmanje 21 mjesec, da bi nakon punih sedam sati vijećnici zaključili praktički - ništa.

'Grad, država i privatni partneri trebaju nastaviti pregovore i ponuditi konačno rješenje ovog problema', glasi službeni zaključak koji je usvojen jednoglasno. Spaladium arena očito do daljnjeg ostaje zatvorena, i dalje će se čekati bilo kakva reakcija Vlade, a problemi i dugovi se gomilaju...