U prošloj godini država od kazni za prekršaje ubrala 517 milijuna kuna, a više od polovice, 260, 5 milijuna kuna, platili su počinitelji prometnih prekršaja. Vozači su u 2011. godini bili neoprezniji nego godinu dana ranije ili je prometna policija postala efikasnija jer je proračun za 13 milijuna kuna povećao svoje prihode od prometnih prekršaja
No, zato se puno bolje poštuju carinski i porezni propisi ili država puno teže utjeruje kazne za te prekršaje, pa je tako u 2011. godini čak za petinu pala naplata kazni za carinske prekršaje od kojih je proračun zaradio 46 milijuna kuna, dok su porezni obveznici za nepoštovanje poreznih zakona platili 33 milijuna kuna kazni, dva milijuna manje nego godinu dana ranije, piše Novi list
Trgovačka društva valjda su u prošloj godini napravila tek jedan prekršaj jer je država na ime kazni za privredni prijestup ubrala 3.780, 18 kuna. U 2010. godini država je zbog privredne prekršaje trgovačkih društava naplatila 193 tisuće kuna kazni, što je također mizerno mali iznos, ali je ipak pedeset puta veći od lanjskog.
Zanimljivo je da prema procjenama sa prekršajnih sudova od 300 tisuća predmeta koliko ih godišnje završi na sudu, polovica otpada na prometne prekršaje za koje policija kaznu nije naplatila na licu mjesta, a da odmah iza njih slijede privredni prijestupi. No država je prometnih prekršaja zaradila gotovo 69 tisuća puta više novca nego od privrednih prijestupa.
Građane je država za prometne prekršaje globila osam puta jače nego za porezne. Činjenica da je na hrvatskim cestama svaki dan i do dva milijuna vozača, ako se uzmu u obzir oni koji su u tranzitu ili u posjetu iz inozemstva, ide u prilog proračunskoj statistici jer sigurno svaki dan puno manje građana ima posla s poreznicima.
No, podatak da država u posljednjih 12 godina nije naplatila 51 milijardu kuna poreza i doprinosa te da poreznici godišnje ulove porezne utaje vrijedne više od dvije milijarde kuna, sugerira da bi zarada od poreznih prekršaja ipak trebala biti nešto veća.
Ipak, i više nego što poštuju zakon o trgovačkim društvima i porezne i carinske propise Hrvati brinu o svojim kulturnim dobrima. Tako u 2011. godini država nije ubrala nijednu kunu kazne za prekršaje na kulturnim dobrima. Godinu dana ranije, čini se, tek se jedan nesavjesni građanin drznuo ugroziti kulturna dobra jer je, pokazuju podaci o izvršenju proračuna, naplaćeno tek 500 kuna kazni.
