Poplave koje su proteklih dana pogodile Obrovac, Gračac i dijelom potopile nasade jagoda i vinograde u na području Vrgorca osim već uobičajenih pitanja adresiranih na Hrvatske vode jer recimo u preteklih devet mjeseci provodi se šesta obrana od poplave Hrvatskoj Kostajnici, ponovno su otvorilo i neizbježno pitanje klimatskih promjena i ekstremnih događaja prirodi
A da je situacija ulazi u kategoriju ekstrema potvrđuju i podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) pa je tako na postaji Gračac u svega 24 sata od nedjelje jutro do ponedjeljka ujutro izmjereno 256,4 mm oborine što je više od 200 posto prosječne svibanjske oborine, ali i nova najviša dnevno zabilježena oborina za tu postaju.
Zbog tolike količine kiše, ističu u DHMZ-u, došlo je do brzog podizanja vodostaja na direktno zahvaćenim slivovima Otuče, Une i Zrmanje.
vezane vijesti
Za posljedicu toga dogodilo se da je rijeka Otuča izlila iz korita i poplavljivala okolinu. U DHMZ-u kažu da je u nedjelju na hidrološkoj postaji Gračac 2, jučer e zabilježen novi maksimalni relativni vodostaj od +236 cm te da je dosadašnji maksimalni relativni vodostaj je iznosio 201 cm izmjeren u listopadu 2020, ali tada nije došlo do izlijevanja iz korita.
Lidija Srnec, klimatologinja i voditeljica Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju DHMZ-a kaže da preliminarna analiza pokazuje da je do jutros u osam sati u Gračacu palo 477,7 mm oborina.
'Da se radi o ekstremnoj količini oborine, pokazuje usporedba s 30-godišnjim prosjekom za svibanj. Naime, u svega pola mjeseca, palo je 3,7 puta više od prosjeka, a samo u jednom danu čak 256,4 mm dok prosjek za razdoblje 1991. - 2020. iznosi 129,1 mm', istaknula je Srnec.
Upitana postaju li ekstremi sve izraženiji kazala je da ako se sjetimo da je veći dio prošle godine prevladavala suša u većem dijelu zemlje, da u to slučaju se može govoriti da su oscilacije u oborinskom režimu sve izraženije.
Poput postaje Gračac 2 novi maksimalni relativni vodostaj zabilježila je postaja Donja Suvaja na izvoru rijeke Une +204 cm, ali i Zrmanja kod Obrovca +302 cm, Muškovci +526 cm i Žegar nizvodni +540 cm.
Srnec smatra da je pojedinačne oborinske ekstreme teško bez detaljnije analize sa sigurnošću pripisivati klimatskim promjenama.
'No, uz činjenicu da svaki stupanj globalnog zatopljenja u atmosferi daje prostora za 6-7 posto više vodene pare, to je izvor za dodatnu količinu oborine. Uz projekcije globalnog zatopljenja od 3-4 stupnja, to bi značilo 18-21 posto više vodene pare, što bi bio ogroman energetski 'bazen' za intenzivnije hidrološke procese', zaključila je klimatologinja Srnec.
