Hrvatski sabor u popodnevnim je satima počeo raspravu o Vladinom prijedlogu rebalansa Državnog proračuna za 2013. godinu. Predloženim izmjenama i dopunama prihodi se smanjuju za 253,9 milijuna kuna, na ukupno 113,4 milijarde kuna, dok se rashodi smanjuju za 874 milijuna kuna i iznosit će 123,6 milijardi kuna
Obrazlažući razloge zašto Vlada već u travnju pred Hrvatski sabor dolazi s prijedlogom rebalansa proračuna, ministar financija Slavko Linić pojasnio je kako je Vlada već početkom godine ocijenila kako će biti vrlo teško ostvariti rast BDP-a od 1,8 posto. Nova je procjena gospodarskog rasta – 0,7 posto.
'Privatni sektor ulazi u šestu godinu teške krize, a s druge strane vrlo slična situacija je i u Europi koja ni 2013. također ne bilježi projekcije gospodarskog rasta, pa to znači i određena ograničenja u robnoj razmjeni trgovačkih društava u Hrvatskoj s partnerima u Europi', konstatirao je Linić.
Podsjetio je i na 44 milijarde neplaćenih računa u privatnom sektoru, blokade računa, neizvršavanje obveza prema radnicima i bankarskom sektoru, neplaćanje poreznih obveza. Vlada je, kako je naveo, poduzela niz aktivnosti kako bi pomogla privatnom sektoru krenuti u investicije. 'Kad smo ocijenili da sve to nije dovoljno, krenuli smo s procedurom predstečajnih nagodbi', rekao je Linić.
Po njemu, privatni sektor našao se u krizi jer je 'najvećim dijelom ulagao u trgovinu, a dio svojih profita ostvarenih i u prerađivačkoj i prehrambenoj industriji ulagao u nekretnine'. Time se, kako kaže, ušlo u enormna zaduženja, nelikvidnost i promašene investicije.
'Sve su to razlozi zašto je Vlada jasno rekla da joj cilj gospodarskog rasta više nije u osobnoj, nego u investicijskoj potrošnji', naveo je Linić te istaknuo kako su nužna ulaganja u energetiku, turizam, infrastrukturu.
Ipak, pojasnio je Linić, Vlada je već u ožujku zaključila kako ti procesi kasne, a restrukturiranje i financijsko konsolidiranje gospodarstva sporo se odvija, pa su smanjili projekcije gospodarskog rasta sa 1,8 na 0,7 posto. 'Projekcije ne temeljimo na dizanju potrošnje, nego proizvodnji, preradi i investicija', dodao je Linić.
Za prihode rekao je kako su rebalansom smanjeni za 254 milijuna, dok su rashodi manji 874 milijuna kuna, čime je deficit državnog proračuna državi spušten na tri posto BDP-a. 'Sve zajedno, s ovakvim projekcijama koje smo ponudili, ukupni proračunski manjak je 3,4 posto BDP-a, a to znači negdje za 0,5 posto manje nego u originalnom proračunu. Kad deficit od 3,4 posto pretvorimo u vrijednost, onda je to oko 10,2 milijarde kuna manje nego prošlu godinu, što je skoro isto kao kamata koju plaćamo na ino-zaduženja', zaključio je ministar Slavko Linić.
