Prema izvještaju '2022 Global Climate Highlights' Copernicus službe za klimatske promjene, lani je oboreno nekoliko visokih temperaturnih rekorda u Europi i diljem svijeta, dok su drugi ekstremni događaji poput suše i poplava pogodili velike regije.

Na globalnoj razini, posljednjih osam godina bilo je osam najtoplijih zabilježenih godina. Do sada su najtoplije godine zabilježene na globalnoj razini 2016., 2020. te 2019. i 2017., dok je 2022. peta po redu. Prosječna godišnja temperatura bila je 0.3°C iznad referentnog razdoblja 1991.-2020., što je približno 1.2°C više nego u razdoblju 1850.-1900. Istodobno, temperatura u Europi porasla je za više od dva puta od globalnog prosjeka u posljednjih 30 godina i ima najveću stopu porasta od bilo kojeg kontinenta na svijetu.

Europa je doživjela svoju drugu najtopliju zabilježenu godinu nakon 2020., iako tek malo topliju od 2019., 2015. i 2014. Ujedno, ljeto u Europi bilo je najtoplije ikad zabilježeno, dok je jesen bila treća najtoplija. Dugotrajni i intenzivni toplinski valovi zahvatili su zapadnu i sjevernu Europu, a stalna niska količina oborina u kombinaciji s visokim temperaturama i drugim čimbenicima dovela je do suše. Francuska, Španjolska, Njemačka i Slovenija doživjele su najveće ljetne emisije požara na otvorenim pros torima u najmanje posljednjih 20 godina, a Europska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo u posljednjih 15 godina.

Led na Antarktičkom moru 'najtanji' u povijesti evidencije

Dugotrajni toplinski val pogodio je Pakistan i sjevernu Indiju u proljeće, te središnju i istočnu Kinu tijekom ljeta. Pakistan je u kolovozu doživio i velike poplave kao rezultat ekstremnih oborina. Relativno niske temperature i velika količina oborina nad istočnom Australijom 2022. povezuju se s La Niñom. U veljači je led na Antarktičkom moru dosegao najniži opseg u 44-godišnjoj satelitskoj evidenciji.

Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicusa, napominje da je 2022. bila još jedna godina klimatskih ekstrema diljem Europe i globalno.

'Ovi događaji naglašavaju da već doživljavamo razorne posljedice zagrijavanja našeg svijeta. Najnoviji klimatski prikazi za 2022. iz C3S-a pružaju jasne dokaze da će izbjegavanje najgorih posljedica zahtijevati od društva da hitno smanji emisije ugljika i brzo se prilagodi klimatskim promjenama', poručila je Burgess.

Rekordne temperature diljem svijeta

Regije koje su zabilježile najtopliju zabilježenu godinu uključuju velike dijelove zapadne Europe, Bliskog istoka, središnje Azije i Kine, Južne Koreje, Novog Zelanda, sjeverozapadne Afrike i Roga Afrike.

Cijela Europa, osim Islanda, zabilježila je godišnje temperature iznad prosjeka 1991.-2020. Temperature su bile najviše iznad prosjeka u zapadnom dijelu kontinenta, a nekoliko zemalja u zapadnoj i južnoj Europi zabilježilo je najviše godišnje temperature od najmanje 1950. godine.  Gledano po mjesečnim prosjecima, devet mjeseci bilo je iznad prosjeka, dok su tri – ožujak, travanj i rujan ispod prosjeka. Kontinent je doživio drugi najtopliji lipanj ikada zabilježen s oko 1.6°C iznad prosjeka i najtopliji zabilježeni listopad s temperaturama gotovo 2°C iznad prosjeka.

Ekstremni događaji 

Oba polarna područja zabilježila su epizode rekordnih temperatura tijekom 2022. U ožujku je Antarktik doživio intenzivno toplo razdoblje s temperaturama znatno iznad prosjeka. Na postaji Vostok, u unutrašnjosti istočne Antarktike, na primjer, zabilježena temperatura dosegla je -17.7°C, što je najtoplije ikada izmjereno u 65-godišnjem bilježenju. Tijekom rujna, temperature nad središtem Grenlanda bile su 8°C više od prosjeka, a C3S podaci pokazuju da je gotovo cijela zemlja imala prosječne temperature više nego bilo koji drugi rujan od najmanje 1979., što je povezano s prevladavajućim južnim vjetrovima koji su bili topliji od normalnih. Kiša je pala na vrh grenlandskog ledenog pokrivača drugu godinu zaredom. 

Neuobičajena toplina u kasno proljeće i ljeto u Europi u kombinaciji s nedostatkom kiše, vedrim nebom i suhim tlima donijela je sušne uvjete posebno u južne i središnje dijelove kontinenta. Mnoge su zemlje prijavile utjecaje na poljoprivredu, riječni promet i upravljanje energijom. Ekstremno suhi uvjeti također su doveli do povećane opasnosti od požara što je rezultiralo neuobičajeno visokom aktivnošću požara u jugozapadnoj Europi, posebno u Francuskoj i Španjolskoj.

Staklenički plinovi

Koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi porasle su za otprilike 2.1 ppm (milijuntih dijelova), slično stopama posljednjih godina, dok su koncentracije metana porasle su za blizu 12 ppb, što je više od prosjeka, ali ispod rekordnih vrijednosti u posljednje dvije godine. Uvjeti La Niñe zadržali su se tijekom većeg dijela godine, već treću godinu zaredom.

'Staklenički plinovi, uključujući ugljični dioksid i metan, glavni su pokretači klimatskih promjena i iz naših aktivnosti praćenja možemo vidjeti da atmosferske koncentracije nastavljaju rasti bez znakova usporavanja', rekao je Vincent-Henri Peuch, direktor Copernicus službe za nadzor atmosfere.

'Promjene koncentracije rezultat su ljudskih i prirodnih čimbenika. Naši stalni napori prema operativnom potpornom kapacitetu verifikacije emisija CO2 i CH4 pružit će neizmjerno korisne alate za konkretniju procjenu učinkovitosti mjera za ublažavanje klimatskih promjena', napomenuo je Peuch.