Kina, predsjedavajuća zemlja konferencije COP15 u Montrealu, objavila je prijedlog teksta koji su pohvalili borci za očuvanje okoliša. Nacrt, utemeljen na dva posljednja tjedna pregovora, postavlja ključni financijski cilj od 200 milijardi dolara godišnje za inicijative očuvanja.

Njime će se pružiti podrška za očuvanje 30 posto zemlje i voda do 2030. godine, cilj neformalno poznat i kao 30 do 30.

Ministri iz gotovo 200 vlada sada trebaju razraditi detalje o 23 predložena cilja do ponedjeljka. Nadaju se da sporazum može potaknuti očuvanje prirode na isti način na koji je međunarodni sporazum 2015. u Parizu pomogao u naporima da se ograniče ugljične emisije koje zagrijavaju planet.

Iako su optimistični, aktivisti za zaštitu prirode brinu se da se cilj 30 do 30 neće valjano pozabaviti očuvanjem oceana.

U cilju se spominje očuvanje barem 30 posto kopnenih voda, obalnih i pomorskih područja.

Međutim, nije jasno znači li to 30 posto za kopno i odvojeno 30 posto za ocean, rekao je Brian O'Donnell, direktor neprofitne organizacije Kampanja za prirodu, dodavši da Kina mora brzo razjasniti svoju namjeru.

Nacrt preporučuje prikupljanje 200 milijardi dolara godišnje iz svih izvora, uključujući i javne i privatne sektore, za inicijative očuvanja - cilj koji se smatra presudnim za uspješnu provedbu bilo kojeg sporazuma.

Zemlje u razvoju traže da se pomoć bogatih zemalja za zaštitu prirode, koju se sada procjenjuje na sedam do 10 milijardi dolara, poveća na 100 milijardi američkih dolara na godinu. Međutim, u nacrtu se spominje da samo 20 do 30 milijardi na godinu dolazi iz razvijenih zemalja do 2030. godine.

Također je rečeno da novac može dobrovoljno doći od bilo koje zemlje - što je zeleno svjetlo želji razvijenih nacija da zemlje s velikim ekonomijama, poput Kine i Brazila, također doprinesu svojim sredstvima.

U nacrtu se također spominje da bi se štetne subvencije trebale smanjiti barem za 500 milijardi dolara godišnje do kraja desetljeća, no nije rečeno trebaju li se posve ukinuti, postupno smanjivati ili samo reformirati.

Drugi prijedlozi uključuju da zakonodavci "ohrabruju i omogućuju" tvrtkama da nadziru, pristupaju i objavljuju kako utječu i kako na njih utječe bioraznolikost, no ovi postupci neće biti obavezni.

Naposljetku, rizik od pesticida i uvelike opasnih kemikalija bit će smanjen barem na pola, no nacrt se ne bavi ukidanjem njihove općenite upotrebe.