Zemlje u razvoju traže da se pomoć bogatih zemalja za zaštitu prirode, koju se sada procjenjuje na sedam do 10 milijardi dolara, poveća na 100 milijardi američkih dolara na godinu.

S obzirom da UN-ovi pregovori o novom globalnom sporazumu o zaštiti prirode ulaze u posljednjih 48 sati, Kina je u nedjelju iznijela prijedlog teksta koji će oblikovati mogući dogovor o zaštiti bioraznolikosti.

Kina, koja predsjeda samitom u Montrealu, vjeruje da je prijedlog sporazuma jako dobar kompromis za nastavak pregovora.

Pregovarači strana (predstavnici 195 zemalja plus Europska unija) Konvencije o bioraznolikosti moraju do ponedjeljka, na osnovi prijedloga predsjedavajućeg, dogovoriti "mirovni sporazum s prirodom".

Zemlje Juga traže i osnivanje novog svjetskog fonda za bioraznolikost, poput onog dogovorenog u studenom na COP27 u Egiptu koji će im pomagati u suočavanju s posljedicama klimatskih promjena.

S tim u vezi, Kina je predložila kompromis, odnosno da se do 2023. u postojećem Svjetskom fondu za okoliš osnuje ogranak za bioraznolikost.

U prijedlogu dogovora, Kina je zadržala prijedlog da se najmanje 30 posto kopna i mora stavi pod minimalnu razinu zaštite, dopuštajući "održivo" iskorištavanje resursa na zaštićenim područjima.

Taj cilj, minimum za znanstvenike koji zagovaraju da najmanje 50 posto planeta bude zaštićeno, smatra se ekvivalentom za bioraznolikost pariškom cilju ograničenja globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzijevih.

U ovome trenutku zaštićeno je 17 posto kopna i 8 posto mora.