ODJECI NJEMAČKIH IZBORA

Ljevica 'puši' jer vesla u neoliberalnom čamcu

24.09.2013 u 07:15

Bionic
Reading

Podbačaj njemačke ljevice na izborima za Bundestag reflektira krizu globalne socijaldemokracije, koja u svijetu naprosto nema konzistentan program kompatibilan s procesima koje proizvodi globalizacija. U tom smislu se SPD, kao i većina stranaka, ukrcala u neoliberalni čamac i zajedno s ostalima vesla u močvari neraspoznatljivih programa u artikulaciji interesa radnih slojeva, poručio je Anđelko Milardović, predsjednik think tanka Institut za europske i globalizacijske studije

Caratan: Ljevica ima problem s liderima

Profesor na Fakultetu političkih znanosti Branko Caratan smatra da je činjenica da je vlada kancelarke Angele Merkel uspjela uspješno voditi njemačku ekonomiju i u uvjetima krize najvjerojatnije glavni razlog zašto je njezina stranka opet dobila izbore.

'Ljevica, s druge strane, ima problem s liderima. Nije se pojavio jak autoritet, iako je teško očekivati da bi se u ovoj situaciji netko mogao jače profilirati upravo zbog uspješnosti vladine politike', rekao je Caratan napominjući da je najizglednija velika koalicija demokršćana i socijaldemokrata. Njemačka ima iskustvo s velikim koalicijama i one nikada nisu predstavljale problem. Dodao je i da je sadašnji šef socijaldemokrata Peer Steinbrueck već bio ministar u vladi kancelarke Merkel.

'Socijaldemokracija u svijetu ne suočava se ili se teško suočava s izazovima globalizacije, da bi onda na temelju tih promišljanja imala konkretan program koji bi bio atraktivan za radne slojeve. Ona bi trebala štititi i interese svih radnih slojeva, koji čine 95 posto društva, od industrijskih radnika do onih postindustrijskih, koji u današnjem informacijskom društvu sjede za računalom i rade po 10 sati dnevno', rekao je Anđelko Milardović.

U povijesti zapadne socijaldemokracije od sredine 19. stoljeća naovamo ona ima problema u vlastitoj transformaciji u globaliziranom društvu i ostaje neraspoznatljiva. Slijedeći, zajedno s ostalima, logiku neoliberalne doktrine, socijaldemokracija plaća svoju cijenu zbog programske konfuzije i nesnalaženja u globalnom informacijskom društvu, ističe taj politolog.

Uspjeh CDU/CSU-a rezultat je volje njemačkih birača u demokratskom procesu, ali to je prvenstveno uspjeh Angele Merkel, koja neće moći sama sastaviti vladu, jer joj je iz igre ispao potencijalni partner FDP, koji nije prošao izborni prag, napominje Milardović. Merkel se stoga mora okrenuti velikoj koaliciji, koja u Njemačkoj i Austriji ima svoju tradiciju, jer su ta dva društva kapacitirana u pogledu takve političke kulture stvaranja velike koalicije.

I u Hrvatskoj moguća velika koalicija

Može li se, po njemu, velika koalicija dogoditi i Hrvatskoj?

Rimac: Nedostižna popularnost Angele Merkel

Politički analitičar Ivan Rimac, profesor na zagrebačkom Pravnomfakultetu, ističe da je upravo Angela Merkel u razdoblju krize bilanajcitiraniji i najviše sniman političar u Europi.

'To je sigurno doprinijelo učvršćivanju njene popularnosti ijednostavno smanjilo šanse bilo kojem drugom političaru da dosegnerazinu medijske prisutnosti Angele Merkel. To je bilo presudno za njezinuspjeh', ocijenio je Rimac.

'Vjerojatno može, ali da bi se to u Hrvatskoj dogodilo moraju se ostvariti i neke pretpostavke: konsenzus oko prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, zakopavanje ideoloških ratova i dogovor političkih elita oko izvođenja društva iz krize. Naše političke elite u ovom trenutku nisu zrele za takvo što, ali će procesi vjerojatno ubrzati njihovo sazrijevanje. Kad-tad će se u Hrvatskoj dogoditi velika koalicija HDZ-a i SDP-a, ali moraju biti stvorene društvene pretpostavke koje već sad umjesto čelnika mogu stvarati neke druge cure ili dečki. Inače se može postaviti pitanje: zašto vi postojite? Kao dvije interesne grupe ili kao političke stranke koje su preuzele odgovornost i rade u interesu građana? U suprotnom - nestanite', poručuje Milardović.

Dodaje da je jedna od pretpostavki za pozitivan razvoj događaja i unutarstranačka demokracija, legalizacija frakcija i slobodna komunikacija. Osim toga, nužni su i unutarstranački izbori s najmanje dva ili tri kandidata s jakim programima. Pozitivan razvoj događaja mogao bi ubrzati pritisak javnosti, dakle medija i samih građana.