Danas, kada svijet nastanjuje gotovo sedam milijardi ljudi, teško je i zamisliti da je Homo sapiens nekad bio ugrožena vrsta. Međutim, istraživanja DNA suvremenih ljudi pokazuju da je broj naših davnih predaka u jednom trenutku povijesti uistinu doživio dramatičan pad. Gdje je preživjela ta malena skupina ljudi?

Iako znanstvenici još uvijek nisu vremenski precizno utvrdili nastanak naše vrste, kao ni trenutak u kojem nam je prijetilo izumiranje, fosilni ostaci pokazuju da je prvi Homo sapiens hodao Afrikom prije nešto više od 195 tisuća godina. U to je vrijeme klima bila blaga, a hrane je bilo u izobilju. No nedugo nakon toga uvjeti su se počeli naglo pogoršavati. Planet je ušao u dugo glacijalno doba koje je okončano prije nekih 123 tisuće godina.

Podrobni podaci o uvjetima života u tom ledenom dobu ne postoje, međutim na temelju istraživanja novijih sličnih razdoblja može se zaključiti da je ono bilo vrlo hladno i suho te da su pustinjska područja bila znatno veća i brojnija nego danas. Najveći dio kopna bio je nepogodan za život, stoga je broj ljudi pao s više od 10.000 na svega nekoliko stotina. Prijetilo im je izumiranje.

Južni, priobalni dijelovi Afrike, bogati jestivim biljem i školjkašima, postali su tada jedino utočište ljudske vrste.

Istraživanja u tom području pokazala su da su u špiljama poput PP13B na lokaciji poznatoj kao Pinnacle Point uz obale Indijskog oceana u Južnoafričkoj Republici prije nekih 164.000 godina živjeli anatomski suvremeni ljudi s visoko razvijenim kognitivnim sposobnostima.

Jedan od voditelja iskapanja, profesor Curtis W. Marean s Institute of Human Origins Sveučilišta Berkeley, objasnio je u Scientific Americanu da je najveći dio Afrike u vrijeme tog ledenog doba bio pustinja, tako da su postojali tek neki džepovi, odnosno malena područja na kojima su anatomski napredni ljudi uspjeli preživjeti.

Ostaci u špiljama Pinnacle Pointa pokazali su da su ljudi od školjki radili boje i oruđa. Također su zagrijavali kamenje koje nije bilo prikladno za obradu da bi od njega mogli lomiti komade upotrebljive za izradu oružja i oruđa.

U području Cape Floral postoji oko 9.000 vrsta biljaka. Mnoge od njih pripadaju skupini geofita koje pohranjuju energiju u podancima, lukovicama ili gomolju te su ranom Homo sapiensu bile odličan izvor hrane bogate ugljikohidratima. Školjke su pak bile odličan izvor proteina i omega-3 masnih kiselina. Kombinacija ove dvije vrste hrane bila je idealan meni za preživljavanje suvremenih ljudi.

Znanstvenici su u špiljama Pinnacle Pointa pronašli i oštrice od kamenja koje su se najvjerojatnije koristile za izradu strijela. Proces njihove izrade uz pomoć vatre potvrđuje da su ti ljudi imali razvijene kognitivne sposobnosti. Nalazi praha od željeznog oksida i obrađenih školjki pokazuju da su imali i umjetničke sklonosti – odnosno da su izrađivali boje i nakit.

Paleoantropolozi su dugo smatrali da su se složene kognitivne sposobnosti razvile prije nekih 40 tisuća godina u Europi. Međutim, južnoafrički fosili pokazuju da je sofisticirano ponašanje znatno starijeg datuma, odnosno da su ljudi razvili visoke kognitivne sposobnosti još u Africi.