Rezultati istraživanja u kojem je 9.000 sudionika iz Rotterdama praćeno više od 20 godina pokazali su da je kod akademski obrazovanih ljudi koji imaju poteškoća s pamćenjem rizik od moždanog udara čak 39 posto veći nego kod ljudi nižeg obrazovanja koji imaju isti problem.

Stručnjaci smatraju da se to može objasniti na sljedeći način: poznato je da je obrazovanje faktor zaštite od demencije. Činjenica da netko pokazuje znakove lošeg pamćenja unatoč visokom obrazovanju pokazuje da taj faktor više ne djeluje, odnosno da je probijena zadnja crta obrane od kognitivnog propadanja. Drugim riječima, slaba memorija može biti znak toga da su u mozgu uznapredovali neki opasni procesi koje učenje ne može kompenzirati.

Svi sudionici nizozemske studije bili su zdravi i stariji od 55 godina. U upitniku su svi odgovarali na pitanje imaju li problema s pamćenjem. Kroz 20 godina istraživanja, do 2012. u skupini su zabilježena 1.134 moždana udara. Analizom podataka stručnjaci sa Sveučilišta Erasmus otkrili su da postoji povezanost između ranije prijavljenih poteškoća s pamćenjem i povećanog rizika od udara. No ovaj rizik bio je osobito visok kod osoba visokog obrazovanja.

Voditelj studije, profesor neuroepidemiologije Arfan Ikram, rekao je da je obrazovanje važan faktor u sposobnosti mozga da se bori protiv kognitivnog propadanja, uključujući demenciju. Ova sposobnost, poznata kao kognitivna rezerva, obično se gradi tijekom djetinjstva i mladosti, a smatra se da štiti mozak od oštećenja.

'Kod ljudi visokih razina obrazovanja sporije dolazi do oštećenja mozga i razvoja demencije. No ako se počnu žaliti na pamćenje, to znači da je mehanizam zaštite otišao. To može biti pokazatelj toga da su dostigli uznapredovalo stanje kada kognitivne rezerve više ne mogu kompenzirati propadanje', rekao je Ikram.

Moždani udar najveći je ubojica u Hrvatskoj

Moždani udar brz je gubitak moždanih funkcija zbog poremećaja dotoka krvi u mozak. Najčešće nastaje kada neki ugrušak u žilama blokira dotok krvi u određeni dio mozga ili zbog krvarenja. Zahvaćeno područje mozga ne može funkcionirati, a posljedice su brojne – od paralize nekih dijelova tijela do gubitka određenih osjetilnih i kognitivnih sposobnosti.

Moždani udar prvi je uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i prvi uzrok invalidnosti, a drugi vodeći uzrok smrti širom svijeta. Čimbenici su rizika starija životna dob, visok krvni tlak, preboljeli moždani udar, dijabetes, visok kolesterol i pušenje.