Predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović pozvao je u srijedu Vladu da povuče 'štetan i sramotan' prijedlog Zakona o Državnom uredu za reviziju jer se njime HNB stavlja u povlašteni položaj u odnosu na druge subjekte revizije
'Prostor za djelovanje Državne revizije u HNB-u je bitno smanjen i sužen i potpuno je nejasno što bi ona tamo radila kada se kaže da ona ne može analizirati i revidirati ono što je već napravila komercijalna revizija', upozorio je Lovrinović na konferenciji za novinare.
Smatra da bi Državna revizija trebala analizirati financijske izvještaje i materijalno-financijsko poslovanje, organizaciju rada, zakonitost radnih odnosa, javnu nabavu, upravljanje pokretninama i nekretninama, investicijama i plaćama, a ne treba se i ne smije miješati u vođenje monetarne politike.
vezane vijesti
'Ovim se prijedlogom zakona HNB stavlja u privilegirani položaj. Ako Državna revizija radi profesionalno i standardizirano u svim drugim institucijama, zašto se pravi poseban okvir za reviziju HNB-a, i to u krajnje suženom opsegu, koji je potpuno nejasan', pitao je Lovrinović.
Ustvrdio je kako je riječ o 'igrokazu kojim se građanima žele zamazati oči iluzijom slanja Državne revizije u HNB'.
Podsjetio je da se svaka institucija kojoj Državna revizija uputi prigovor mora o tome očitovati, dok HNB ne bi imao takvu obavezu jer se samo kaže da se 'može očitovati'.
Također, takvim se rješenjem degradira Državna revizija jer se prednost i važnost daje komercijalnoj reviziji, a riječ je o jednoj od rijetkih institucija koja funkcionira kako treba.
Lovrinović je ustvrdio kako je prema istraživanju Ekonomskog instituta iz Zagreba HNB proglašen najnetransparentnijom središnjom bankom u Europi, a istodobno ima najveći stupanj autonomije, bez adekvatnog nadzora.
'U 2017. godini HNB je ostvario gubitak u poslovanju od dvije milijarde kuna, u prvom polugodištu 2018. gubitak od 1,8 milijardi kuna, a vjerojatno je isti gubitak u drugom polugodištu, dok se udio HNB-a u vanjskom dugu Hrvatske popeo na oko dvije milijarde eura, što je posebno apsurdno jer HNB raspolaže s oko 17 milijardi kuna deviznih rezervi', kaže Lovrinović.
Upozorio je kako se više od sto rukovodećih funkcija u HNB-u ne bira na javnim ili internim natječajima, nego o njima izravno odlučuje guverner HNB-a, što je jedan od najvećih primjera klijentelizma u Hrvatskoj.
