'Mogao bih najaviti 'habemus Papademos' (imamo Papademosa)', rekao je parafrazirajući tradicionalni izraz kod izbora pape, 'ali još ga nemamo', rekao je Georgij Karatzaferis, predsjednik Laosa u prigodi susreta s predsjednikom Republike Karolosom Papuliasom u predsjedničkoj rezidenciji u središtu Atene koji je prenosila državna televizija.

Papulias je odgovorio da traju pregovori o sastavljanju buduće vlade nacionalnog jedinstva.

Karatzaferis nije prvi koji je spomenuo da želi Papademosa za premijera. Grčki mediji već su ranije objavili da je on najizgledniji kandidat za novog predsjednika vlade. Papademos, bivši guverner grčke narodne banke koji je nadgledao uvođenje eura, nekoliko je puta zadnjih dana razgovarao s još uvijek aktualnim premijerom Georgeom Papandreuom.

Karatzaferis je po izlasku sa sastanka naveo tri uvjeta za sudjelovanje u formiranju budućeg kabineta: ne dopustiti daljnje smanjivanje plaća i mirovina te gubitak nacionalnog suvereniteta i obustaviti privatizaciju.

Laos (Pravoslavna narodna uzbuna), čiji akronim na grčkom znači 'narod' i koji u parlamentu ima 16 zastupnika, podupro je prvi europski plan pomoći Grčkoj u svibnju 2010. koji je omogućio isplatu 110 milijarda eura u zamjenu za mjere štednje i reforme za ozdravljenje proračuna, ali nije pristao na drugi plan pripremljen u Bruxellesu u noći sa 26. na 27. listopada koji predviđa pomoć od 130 milijardi eura (zajmova i jamstava) te brisanje 100 milijarda eura duga od ukupno 350 milijardi.

Susret Karatzaferisa i predsjednika dio je konzultacija koje Papulias predvodi radi formiranja vlade nacionalnog jedinstva, nakon političkog dogovora koji su u nedjelju navečer postigli socijalistička stranka i Nova demokracija (desnica) kako bi poduprli europski plan i pristupili zajedničkom sastavljanju vlade. No sam sastav vlade i njezin prvi čovjek i dalje su predmet intenzivnih pregovora socijalista, konzervativaca i ostalih grčkih parlamentarnih stranaka.

George Papandreu najnovije je ime na popisu predsjednika vlada europskih država koji su bili primorani odstupiti zbog dužničke krize koja je uzdrmala Stari kontinent - prije njega to su učinili premijeri Portugala, Irske i Slovačke, a uskoro bi ga mogli slijediti premijeri Italije i Španjolske.

Prva žrtva krize bio je predsjednik irske vlade Brian Cowen nakon izbornog poraza koji je u veljači pretrpjela njegova stranka Fianna Fail, koja je dominirala političkim životom Irske gotovo 80 godina.

Njega je zamijenio Enda Kenny iz Fine Gaela, stranke desnog centra, koji predvodi koalicijsku vladu koja je od Bruxellesa zatražila ponavljanje pregovora o planu za spas Irske, prihvaćen krajem 2010., ali koji većina Iraca doživljava kao poniženje i zbog čijeg je prihvaćanja Fianna Fail zabilježila najgori izborni rezultat u povijesti.

U Portugalu je socijalistički premijer Jose Socrates odstupio s položaja u ožujku 2011. nakon što je parlament odbio njegov četvrti paket mjera štednje, u koji nisu povjerovala ni financijska tržišta.

Na lipanjskim izborima pobijedila je politička desnica, a novi je premijer Pedro Passos Coelho od Portugalaca zatražio 'mnogo hrabrosti' kako bi se nosili s mjerama štednje.

Slovačka premijerka Iveta Radičova morala se povući s položaja nakon što su u parlamentu zastupnici glasovali protiv njezina prijedloga jačanja Europskog fonda za stabilizaciju (EFSF), s kojim je, na njezin zahtjev, bilo povezano glasovanje o povjerenju njezinoj vladi. Prijedlog o jačanju EFSF-a prihvaćen je već na idućem glasovanju u parlamentu, jer mu je potporu dao oporbeni Smer-SD, kojem je zauzvrat ispunjen zahtjev da se u ožujku 2012. u Slovačkoj održe prijevremeni parlamentarni izbori.

Papandreu posljednja u nizu političkih žrtava dužničke krize

Grčki socijalistički premijer Georges Papandreu prihvatio je odstupiti s položaja nakon što je u nedjelju postignut sporazum s oporbenim konzervativcima o formiranju vlade nacionalnog jedinstva i održavanju prijevremenih parlamentarnih izbora 19. veljače 2012. On je proveo drastične mjere štednje kako bi pokušao oživjeti posrnulo gospodarstvo, ali nije uspio uvjeriti u uspjeh ni vlastitu javnost ni svjetska tržišta.

Talijanski premijer Silvio Berlusconi na rubu je ostavke nakon što je u ponedjeljak izgubio većinu u parlamentu, uoči izglasavanja paketa reformi za borbu protiv dužničke krize.

U Španjolskoj je socijalistički premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero, koji je jako izgubio na popularnosti zbog brojnih vrlo mjera štednje koje je uveo od 2010., odlučio za četiri mjeseca ubrzati održavanje redovnih parlamentarnih izbora, prvobitno predviđenih za 19. veljače. Po posljednjim anketama, oporbena Narodna stranka mogla bi na izborima 20. veljače osvojiti apsolutnu većinu.

U većini drugih zemalja eurozone politički čelnici su vrlo nepopularni, poput Nicolasa Sarkozyja u Francuskoj ili Angele Merkel u Njemačkoj, koju očekuje vrlo neugodno glasovanje u Bundestagu nakon što zastupnike upozna s važnim odlukama vezanim uz dužničku krizu.