Mislim da je u Hrvatskoj postignut visok stupanj suglasja što se tiče ratnih zločina. Svaka žrtva i počinitelj zaslužuju pristup bez selektivne primjene, izjavio je zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić. 'Moramo podsjetiti da su prvu knjigu hrvatske samostalnosti napisali hrvatski branitelji i u Hrvatskoj i u BiH, ne možemo to razdvojiti.' Što se tiče ovog slučaja, kazao je Brkić, unazad nekoliko godina bilo je isto tako uhićenja hrvatskih branitelja u Livnu, Čapljini, Mostaru i središnjoj Bosni.

Brkić smatra da Srbi sve svoje ratove koje su izgubili nakon poraza nastoje pokazati kao ratni zločin. Istaknuo je kako Hrvatska neće odustati od podupiranja Bosne i Hercegovine na njezinom putu u Europsku uniju. Hrvatska ide partnerski prema BiH kao susjednoj državi. Političke elite moraju shvatiti da je euroatlantski put jedini pravi put za BiH.

Upozorio je kako Hrvatska i BiH imaju više zajedničkih interesa, a kao ključne je izdvojio sigurnosni aspekt od preko tisuću kilometara granice te onaj ekonomski u obliku velike robne razmjene. Na pitanje nalazi li se i on na popisu hrvatskih branitelja koji bi mogli biti uhićeni u BiH odgovorio je potvrdno te je istaknuo kako se ne boji jer je spreman podnijeti tu žrtvu ako je ona za dobrobit Hrvatske.

SDP-ov Peđa Grbin smatra da Hrvatska treba napraviti sve kako bi pružila maksimalnu pomoć svojim građanima. Obveza je Hrvatske utoliko veća jer se to događa u BiH, u kojoj su Hrvati konstitutivni narod. RH je u veljači 1996. s Federacijom BiH potpisala međunarodni ugovor o pružanju pravne pomoći, istaknuo je. Jedna od tih obaveza je i dostava dokumentacije koju jedna članica traži od druge.

Međutim, Grbin je podsjetio da su proteklih nekoliko godina uočili kako iz BiH dolaze, najblaže rečeno, čudne optužnice. Upozorio je kako moramo razlikovati dvije vrste optužnica - one koje se pokreću zbog kaznenog djela ratnog zločina i koje su individualizirane (...) od onih optužnica kojima se stavlja na teret udruživanje za zločinački poduhvat Hrvatima koji su u sklopu hrvatske vojske djelovali na teritoriju BiH.

Ministar pravosuđa Ante Šprlje kazao je kako će Hrvatska pružiti pravnu pomoć svim uhićenim Hrvatima u BiH. 'Oni koji nemaju novca za odvjetnike i koji su dobili odvjetnike po službenoj dužnosti će dobiti odvjetnike i trudit ćemo se da to budu stvarno dobri odvjetnici.' Upozorio je i kako je ministarstvo uočilo da nije uhićen nijedan Bošnjak, iako se ispočetka i neke od njih sumnjičilo. 'Neću reći da je to politička optužnica, ali je činjenica da su neki ljudi isključeni, a hrvatski državljani nisu.'

Postoje dva pristupa Domovinskom ratu, istaknuo je Ivo Lučić iz Hrvatskog instituta za povijest. 'Zastupam da je to bio opravdani i obrambeni rat. Po toj logici ne moramo ništa skrivati, pa ni dokumente.' S druge strane, kazao je, postoje i oni s nečistom savjesti koji žele uništiti tu dokumentaciju. Lučić je protiv selektivnog korištenja te dokumentacije. Istaknuo je i kako je siguran da je većina generala, zapovjednika i vojnika u ratu radila časno te da se nemaju čega bojati.

Sadašnje optužnice usporedio s onima iz Drugog svjetskog rata te je kazao kako se uhićenjem žele postići ratni ciljevi iz devedesetih koji zbog poraza nisu uspjeli. 'Pokušavaju sada iz Orašja iseliti ljude i tako postići ratne ciljeve.' Na optužbu Ljube Ćesića Rojsa da je on preselio dokumentaciju iz Mostara u Zagreb, otkud je onda ona slana neselektivno na razne strane, što je rezultiralo neselektivnim optužnicama, Lučić je odgovorio da su te optužbe besmislene te da je on nekom greškom svojevremeno dobio čin generala koji nije u stanju nositi te sada sramoti i taj čin i Hrvatsku vojsku.

Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor optužbe je nazvao besmislenima. Podsjetio je da je njegov centar preuzeo gradivo 2009. te da je pisanu dozvolu za izradu preslika dalo nadležno ministarstvo pravosuđa. Istaknuo je kako je od 2000. do 2009. preslikano i kopirano gotovo 100 tisuća stranica dokumenata. 'Jednostavno, kad je riječ o istraživanju zločina, to su stvari koje se nisu mogle izbjeći. Želio bih naglasiti da su ovi dokumenti vrlo važni jer sprečavaju reviziju povijesti.' Nazor je naglasio kako su upravo ti dokumenti već sada pomogli ljudima koji su prije bili optuženi u BiH.

Tijekom emisije gosti su više puta istaknuli kako je važno da se u ovom trenutku zaborave političke obojanosti jer je ovo pitanje od nacionalnog interesa. Tek na samom kraju emisije Peđa Grbin izjavio je kako se ovakve optužnice podižu već posljednjih 15 godina, a da o njima sada govorimo samo zato što su koincidirale s posjetom predsjednika Vlade Andreja Plenkovića Bosni i Hercegovini i samo zato što se predsjednik naše Vlade našao uvrijeđenim. 'Žao mi je što reakcija Vlade RH nije bila odgovarajuća njegovoj uvrijeđenosti', zaključio je saborski zastupnik SDP-a. Na njegovu izjavu brzo je reagirao povjesničar Ivo Lučić. 'Ja sam protiv politizacije. Bosna i Hercegovina je vitalni interes Republike Hrvatske i stvari se ne mogu gledati s ovakve stranačke pozicije.'

Podsjetimo, za petak je sazvana zatvorena sjednica Odbora za pravosuđe na kojoj će se raspravljati o pravosudnoj suradnji Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom.

Emisiju Otvoreno pogledajte ovdje.