Luhansk je jedna od dviju istočnih pokrajina koje su u nedjelju održale referendume o samoupravi. Po organizatorima, u Luhansku je 96,2 posto glasača bilo za autonomiju.

'Ako se donese odluka o održavanju referenduma o pripojenju Rusiji, tada će se o tom pitanju uzeti u obzir volja naroda', rekao je glasnogovornik separatista.

Po BBC-ju, takav referendum bi se mogao održati za tjedan dana.

U Luhansku također najavljuju da neće sudjelovati na ukrajinskim predsjedničkim izborima 25. svibnja. 'Pošto smo od danas Republika Luhansk, vjerujemo da bi bilo neprikladno, vjerojatno čak i glupo da sudjelujemo na izborima', kazao je glasnogovornik separatista.

Moskva poštuje rezultate, Kijev ih naziva farsom

Službeni Kremlj u ponedjeljak je priopćio da 'poštuje' rezultate referenduma u regijama Donjecku i Luhansku, a ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kazao je da zasad nisu planirani nikakvi novi međunarodni pregovori o ukrajinskoj krizi, prenose svjetske agencije.

Proruski separatisti proglasili su uspjeh referenduma objavivši da je na glasovanju o samoupravi odaziv bio veći od 80 posto, te da je u Donjecku 'za' glasovalo više od 90, a u Luhansku više od 96 posto birača.

Ukrajinske vlasti referendum su prozvale 'farsom' orkestriranom iz Moskve kako bi se destabilizirala Ukrajina i svrgnula prozapadna vlada u Kijevu, a Europska unija referendum je ocijenila 'nelegalnim'.

Više od sedam milijuna istočnih Ukrajinaca bilo je pozvano da u nedjelju glasuje kako bi odlučili o sudbini tzv. narodnih republika Donjecka i Luhanska, što bi moglo završiti otcjepljenjem tog dijela zemlje. Referendum je, međutim, protekao u kaotičnom ozračju, a u dijelu gradova u tim regijama uopće nije bio organiziran.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji boravi u državnoj rezidenciji u crnomorskom ljetovalištu Sočiju, nije osobno komentirao referendum, ali je Kremlj objavio službeno priopćenje.

'U Moskvi, mi poštujemo želju naroda iz regija Donjecka i Luhanska i očekujemo praktičnu implementaciju rezultata referenduma na civiliziran način, bez ponavljanja nasilja i kroz dijalog', priopćio je Kremlj.

Lavrov je u Moskvi kazao da novi sastanak o ukrajinskoj krizi nije planiran. 'Novi sastanak u četverostranom formatu (Ukrajina, Rusija, EU i SAD) nema smisla', rekao je Lavrov upitan o mogućnosti nastavaka pregovora u Ženevi na kojima je u travnju postignut sporazum o mjerama za smirivanje krize u Ukrajini, prenosi AFP. 'Ništa nećemo postići ako se suprotstavljene snage ne uključe u izravne pregovore i riješe krizu', dodao je ruski ministar.

Lavrov je u međuvremenu pozvao strane veleposlanike u Moskvi da gledaju vijesti na ruskoj televiziji ako žele saznati istinu u Ukrajini. Vlasti u Kijevu optužio je za informativnu blokadu i lažno izvještavanje o krizi. 'Veleposlanici u Moskvi očito vide izravne prijenose ruske televizije i siguran sam da u svojim izvještajima prenose činjenice koje vide. U suprotnom bi radili potpuno neprofesionalan posao', rekao je, prenosi Reuters.

EU uvodi nove sankcije?

Europska unija u nedjelju navečer poručila je da neće priznati rezultate "navodnih referenduma" jer su "ilegalni". Nikakva neovisna provjera izbornih rezultata nije moguća, jer izbore nisu pratili neutralni promatrači ni mediji, kojima su proruski separatisti zabranili pristup. Jednako tako nije bila moguća neovisna provjera službenih popisa birača. Službeni Kijev i Zapad strahuju da će nakon referenduma u Donjecku i Luhansku slijediti scenarij kakav se u ožujku odigrao na poluotoku Krimu koji je nakon referenduma pripojen Rusiji, što je izazvalo najdublju krizu Zapada i Rusije od kraja Hladnog rata.

Europska unija mogla bi uvesti ekonomske sankcije Rusiji bude li onemogućeno uredno održavanje predsjedničkih izbora u Ukrajini, ali za sada to nije na dnevnom redu, izjavila je u ponedjeljak hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

"Bude li moguće provesti uredne predsjedničke izbore u Ukrajini bi će to pozitivan pomak, a bude li ozbiljnih sukoba i onemogućavanja to će vjerojatno biti trenutak u kojem bi se moglo reagirati uvođenjem treće faze sankcija", rekla je ministrica Pusić po dolasku na sastanak ministara vanjskih poslova EU-a na kojem će glavna tema biti stanje u Ukrajini.

EU je kao svoj odgovor na rusko destabiliziranje Ukrajine pripremila pristup u tri faze. Prva je bila prekid ugovora o novom viznom režimu, sada se provodi druga faza koja obuhvaća zabranu putovanja i zamrzavanje imovine dužnosnicima koji imaju ulogu u ukrajinskoj krizi, a treća je uvođenje ekonomskih sankcija.

Ministri bi u ponedjeljak mogli odlučiti proširiti popis osoba kojima je zabranjen ulazak u EU zbog ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima, a prvi put bi se na popisu moglo naći nekoliko tvrtki sa sjedištem na Krimu.

Važnost predsjedničkih izbora u Ukrajini istaknuli su ministri te predsjedatelj Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) Didier Burkhalter. "Treba učiniti sve da se izbori održe u Ukrajini 25. svibnja", rekao je Burkhalter koji će ministrima iznijeti ocjenu situacije u Ukrajini.

Britanski ministar vanjskih poslova William Hague rekao je da EU treba dati snažnu potporu misiji OESS-a u Ukrajini. Hague je dodao da jučerašnji referendum nije "poštovao nijedan standard transparentnosti i objektivnosti i vjerodostojnost mu je nula".

Švedski ministar Carl Bildt dodao je da je referendum 'lažan', a nizozemski kolega Frans Timmermans smatra da ga 'treba potpuno ignorirati'.

Predsjednik Eurposkog vijeća Herman Van Rompuy očekuje se u Kijevu već danas na razgovorima s premijerom Arsenijem Jacenjukom o promociji dijaloga i okončanju krize, a u utorak će u Ukrajinu stići i šef njemačke diplomacije Frank-Walter Steinmeier.

Nasilje nastavljeno

Dan nakon referenduma u Slovjansku su nastavljeni sukobi proruskih separatista i vladinih snaga. Ukrajinski ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov kazao je da su separatisti u tom gradu granatama gađali položaje ukrajinskih vojnika i televizijski toranj. U tim sukobima nije bilo žrtava, rekao je ministar, prenosi Reuters.

Ruski mediji javili su da je jedna osoba poginula u nedjelju u Krasnoarmejsku kad su naoružane osobe pucale na masu nedaleko od glasačkog mjesta na kojemu se održavao referendum. U odvojenom incidentu, mještani jednog sela u regiji Luhanska uspjeli su "živim štitom" zaustaviti napredovanje snaga ukrajinske vlade, prenijela je ruska agencija Interfax. Zasad nije bilo moguće dobiti neovisnu potvrdu tih informacija.

OESS je u ponedjeljak imenovao njemačkog diplomata Wolfganga Ischingera svojim posrednikom u pokušaju razvoja dijaloga različitih skupina iz ukrajinske krize. Ischinger je veteran diplomacije, bivši njemački veleposlanik u Washingtonu i Londonu, sudionik daytonskih pregovora i trenutačni predsjedatelj tradicionalne muenchenske sigurnosne konferencije, najvažnijeg takvog skupa u svijetu.

Niz okruglih stolova ukrajinskih političara, predstavnika civilnog društva i međunarodnih posrednika trebao bi početi u srijedu. Trebalo bi se razgovarati o decentralizaciji i ustavnim reformama. Međunarodna zajednica to smatra potencijalnim korakom naprijed u ublažavanju krize pošto su referendumi u Donjecku i Luhansku napravili suprotno.