Politico.eu je analizirao ključne prijedloge i ocijenio kolike su šanse da projekt uspije.

Trgovina

Macron smatra da Europska unija treba osigurati pošteno tržišno natjecanje. Mišljenja je da bi trebala reformirati sustav tržišnog natjecanja, unaprijediti trgovinsku politiku: kazniti ili zabraniti u Europi tvrtke koje ugrožavaju naše strateške interese i naše temeljne vrijednosti. Također predlaže 'kažnjavanje poduzeća' koja kompromitiraju 'ekološke standarde' u trgovini, a u strateškim industrijama i našim javnim nabavama usuditi se dati prednost europskim ponuditeljima, kako to u svojim zemljama čine američki ili kineski suparnici.

Kakva je realnost? Čak i francuski dužnosnici priznaju da protekcionističke mjere nemaju prođu u Bruxellesu. Realniji pristup bio bi uzajamnost u javnoj nabavi. To je ideja da vlade zemalja članica EU-a ne bi trebale kupovati robu i usluge iz zemalja koje nisu otvorene za europske tvrtke.

Što se tiče uzimanja u obzir 'temeljnih vrijednosti' EU-a u trgovini, Macron ima mali problem s vjerodostojnošću: kad mu je sugerirano da Francuska ne bi trebala izvoziti strateška oružja u Saudijsku Arabiju, kritike je nazvao 'čistom demagogijom'.

Stručnjaci Politica daju šanse za provedbu politike mekog reciprociteta (gdje se tvrtke iz zemalja koje nisu članice EU-a kažnjavaju, osim ako se njihove zemlje ne otvore za ponude EU-a). Ali priču oko 'temeljnih vrijednosti' u trgovini drže tek kao prazan govor.

Konkurencija

Macron želi reformirati europsku politiku tržišnog natjecanja. Iako su konkretne mjere koje je nagovijestio više u domeni trgovine, one su odjek francusko-njemačkog prijedloga od prošlog mjeseca, nakon što je Europska komisija odbila odobriti spajanje francuskog Alstoma i njemačkog Siemensa, što je izazvalo negodovanje u Parizu i Berlinu. Obje zemlje inzistirale su na potrebi reforme postojećih pravila EU-a kako bi se europskim tvrtkama omogućilo da postanu 'globalni prvaci'. Drugi važan stup strategije omogućio bi više državnih potpora.

Trenutno EU ne dopušta zemljama članicama da daju svojim tvrtkama određene prednosti. Međutim, nekoliko izuzeća dopušta zaobilaženje tog pravila, uključujući nedavni okvir za zajedničke projekte istraživanja i inovacija 'od europskog interesa'. U ozračju sve većeg protekcionizma diljem svijeta prijedlozi Francuske i Njemačke imaju nešto vjetra u svojim jedrima. Reforma pravila o konkurenciji bit će na dnevnom redu i prije i poslije europskih izbora krajem svibnja, a stavovi francusko-njemačkog saveza imat će snažan utjecaj na konačni ishod.

Tehnologija

Macron tu želi mnogo toga. Francuski predsjednik pozvao je na 'europski nadzor' velikih digitalnih platformi, kazne za nelojalnu konkurenciju, transparentne algoritme, kao i više sredstava za inovacije. Oformio bi Europsku agenciju za zaštitu demokracije, pomagao zemljama da se zaštite od kibernetičkih napada i uveo europska pravila zabrane poticanja na mržnju i nasilje na internetu.

U EU već postoji nadzor glavnih digitalnih platformi, iako zasad ne postoji poseban fokus na transparentnost algoritama. Komisija također surađuje s nacionalnim izbornim dužnosnicima kako bi se bavila prijetnjama kibernetičkoj sigurnosti i provodi testiranja otpornosti na stres na izbornim sustavima.

Komisija je već prilično odlučna kada su u pitanju tehnološki divovi i s njima povezani monopoli te se očekuje da će iznijeti nove smjernice za rješavanje pristranosti algoritama i umjetne inteligencije. S obzirom na to koliko se protivi zakonu koji uređuje terorističke sadržaje na internetu, teško je zamisliti konsenzus za zakon o govoru mržnje.

Proračun

Francuski predsjednik pozvao je na financiranje inovacija tako što bi novom 'europskom vijeću za inovacije' dao proračun jednak onom u Sjedinjenim Američkim Državama kako bi predvodio nova tehnološka dostignuća poput umjetne inteligencije. Macron bi formirao i nove agencije za zaštitu demokracije, klimatske promjene, financiranje ekološke tranzicije, sigurnost hrane i unutarnju sigurnost.

Europska komisija predložila je povećanje troškova istraživanja za sljedeći dugoročni proračun bloka od 2021. do 2027. godine. Poticanje potrošnje EU-a kako bi se financirala bilo koja od velikih Macronovih ideja ovisit će u velikoj mjeri o spremnosti takozvanih neto uplatitelja u proračun EU-a - bogatih zemalja kao što su Njemačka, Francuska i Nizozemska - da stave više novca u blagajnu. U ovom trenutku bogate zemlje se odupiru pozivima na povećanje nacionalnog doprinosa u proračun EU-a.

Hrana i poljoprivreda

Macron želi da korištenje pesticida bude prepolovljeno do 2025. godine. Također je predložio uspostavu institucije koja bi se bavila sigurnošću hrane, čiji bi posao između ostaloga bio suprotstaviti se moćnim lobističkim organizacijama i ojačati neovisnost znanstvenih studija koje reguliraju opasne tvari.

Trenutno se ne predlažu europski zakoni koji bi tražili takav cilj, kao što je smanjenje upotrebe pesticida do 2025. godine. Bruxelles je, međutim, u završnoj fazi reforme takozvanog općeg zakona o hrani, pri čemu bi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) trebala dobiti dodatne ovlasti za provođenje vlastitih testova sigurnosti proizvoda kao što su pesticidi. EFSA je prošle godine također dobila više od 60 milijuna eura kako bi obavila isti posao koji bi radila nova Macronova institucija za sigurnost hrane. Šanse za smanjenje upotrebe pesticida su nikakve, a za čuvare sigurnosti hrane prilične, jer već postoje.

Okoliš

Francuski predsjednik želi da EU teži nultim emisijama ugljika do 2050. Također predlaže europsku banku za klimatske promjene za financiranje tranzicije. Macronove druge ideje uključuju čak kažnjavanje tvrtki koje kompromitiraju ekološke standarde.

Macronov poticaj za ugljičnu neutralnost u skladu je s dugoročnom klimatskom vizijom Europske komisije. Nedavne rasprave među ministrima pokazale su sukob između zemalja koje se zalažu za brzo i duboko smanjenje emisija ugljičnog dioksida i one koje se brinu o ekonomskoj konkurentnosti i radnim mjestima.

Što se tiče klimatske banke EU-a, nejasno je što Macron ima na umu i kako bi se to financiralo ili se razlikovalo od europskog zajmodavca, Europske investicijske banke, koja je već najveći pružatelj financijskih sredstava za klimatske promjene širom svijeta.

Ideja kažnjavanja trgovačkih partnera koji nisu prijateljski prema okolišu zvuči nepraktično. Ne postoji široka podrška za povećanje trgovinskih prepreka koje se temelje na ekološkim standardima. Šanse za uspjeh nisu velike.

Migracija i sigurnost

Macron bi uveo zajedničke granične snage i europski ured za azil, kao i europsko vijeće za unutarnju sigurnost. Također, na popisu želja je 'sporazum o obrani i sigurnosti koji bi trebao definirati naše temeljne obveze u suradnji s NATO-om i našim europskim saveznicima'. Želi i zajedničko sigurnosno tijelo s Ujedinjenim Kraljevstvom koje bi pripremalo kolektivne odluke.

Mnogo toga je glazba za uši Komisije, ali neke zemlje članice nisu toliko zainteresirane. Komisija se zalaže za zajedničku graničnu silu, jači ured EU-a za azil i usklađivanje pravila EU-a o azilu.

No neke se vlade žestoko protive ideji odustajanja od ovlasti o temeljnim pitanjima, kao što je odluka o tome tko može ući u njihove zemlje. Dobivanje podrške mađarskog premijera Viktora Orbána da preda graničnu kontrolu Bruxellesu je na dugom štapu. Kada je riječ o sporazumu o obrani i sigurnosti, ključno pitanje je hoće li se korištenje proračuna EU-a proširiti na vojne operacije. Postojeći ugovori EU-a izričito to zabranjuju.

Migracija je vruća tema i to ona u kojoj pronalaženje europskog konsenzusa zadaje glavobolje. Što se tiče obrane, postoji politička volja da se učini više, ali mnogi su također željni izbjeći bilo kakav sukob s njihovom ulogom u NATO-u. Što se tiče obrambene suradnje s Britanijom, ona je pokazala spremnost da ostane angažirana, ali vjerojatno bi radije djelovala kroz NATO nego Europsko vijeće sigurnosti.

Euro

Francuski predsjednik, bivši bankar i ministar financija, učinio je reformu eurozone jednim od svojih prioriteta, ali je svoje komentare o zajedničkoj valuti zadržao na minimumu.

'Kako bismo se suprotstavili krizi bez eura', napisao je Macron. Čini se da je odlučio da ovo nije mjesto za opširnije elaboriranje o toj temi, osobito zbog nastavka razgovora o budućem proračunu eurozone. Reakcijom koja se usredotočila na glavne teme, poput sigurnosti, migracije, digitalne industrije i drugih politika, Macron je barem uspio izbjeći novo kompliciranje situacije oko eura.