Svi mađarski dužnosnici ističu završetak pristupnih pregovora s Hrvatskom kao jedan od prioriteta mađarskog predsjedništva, koje traje do 30. lipnja. Potpredsjednik mađarske vlade Tibor Navracsics za nedavna posjeta Zagrebu izjavio je da Budimpešta neće smatrati svoje predsjedanje uspješnim ukoliko Hrvatska ne uspije završiti pristupne pregovore.

Mađarski ministar vanjskih poslova Janos Martonyi najavio da će vlada njegove zemlje učiniti sve što može da se pregovori zaključe. 'Sa stajališta predsjednštva mogu reći da ćemo pokušati ubrzati proces koliko god možemo. Ja sam optimist i nadam se da ćemo uza suradnju i razumno stajalište svih koji su uključeni u proces moći ostvariti taj prioritet predsjedništva', rekao je ministar Martony u Bruxellesu pri predstavljanju programa mađarskog predsjedništva potkraj 2010. godine.

Hrvatskoj je do završetka pregovora preostalo zatvoriti još sedam poglavlja, odnosno šest ako se ne računa poglavlje Ostala pitanja o kojem se ne vode pregovori. Riječ je o sljedećim poglavljima: 8 -Tržišno natjecanje, 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj, 13 - Ribarstvo, 22 - Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, 23 - Pravosuđe i temeljna prava, 33 - Financijske i proračunske odredbe i 35 - Ostala pitanja.

Završetak pregovora ovisit će o ispunjavanju mjerila u dva natježa poglavlja - o tržišnom natjecanju i pravosuđu. Europska komisija je najavila da će 11. ožujka objaviti izvješće o ispunjavanju mjerila u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava i tada bi trebalo biti jasno mogu li se pregovori završiti za vrijeme mađarskog predsjedništva. Najkasniji mogući datum za sazivanje međuvladine konferencije o pristupanju, na kojima se otvaraju i zatvaraju poglavlja, pod mađarskim predsjedanjem jest 21 lipnja.

Od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, 1. prosinca 2009. godine, uloga zemlje predsjedateljice nije vidljiva kao nekoć, jer sastancima na vrhu europskih čelnika predsjedava stalni predsjednik Europskog vijeća, a ne više premijer zemlje predsjedateljice. Isto tako Vijećem za vanjske poslova predsjedava visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Svim ostalim formacijama Vijeća EU-a, među ostalim i Vijećem za opće poslove, koje se bavi proširenjem, i dalje predsjedava zemlja predsjedateljica koja se mijenja svakih šest mjeseci.

I po novim pravilima, pitanja proširenja ostala su u rukama rotirajućeg predsjedništva, koje unutar radne skupine za proširenje Vijeća EU-nastoji postići kompromis zemalja članica oko otvaranja i zatvaranja poglavlja, te saziva međuvladine konferencije o pristupanju. Uloga rotirajućeg predsjedništva važna je zbog činjenice da je u svim pitanjima koja se tiču proširenja potreban konsenzus svih zemalja članica i upravo ono radi na usuglašavanju zajedničkog stajališta svih zemalja članica. Pravilo o jednoglasnosti također može biti i limitirajući čimbenik jer samo jedna zemlja članica može zaustaviti proces unatoč najboljoj volji svih ostalih.

Lisabonski ugovor uveo je još jednu novinu - radi osiguranja kontinuiteta u radu rotirajućih predsjedništava, tri zemlje koje zaredom predsjedavaju zajednički dogovaraju program za razdoblje od 18 mjeseci. Mađarska je zadnji član predsjedničke trojke, u kojoj su još Španjolska (prva polovica 2010.) i Belgija (druga polovica 2010.). Od 1. srpnja 2011. godine dolazi nova predsjednička trojka koju čine Poljska, Danska i Cipar.

Mađarska će tijekom sljedećih šest mjeseci predsjedavati pod geslom 'Snažna Europa s ljudskim licem'. Glavni prioritet je gospodarstvo i prevladavanje gospodarske krize. U tom kontekstu, Mađarska će nastojati osigurati dogovor zemalja članica o paketu od šest zakonskih prijedloga o jačanju financijske discipline u EU-u.

Potkraj mađarskog predsjedništva Europska komisija će izići s prijedlogom višegodišnjeg proračunskog okvira EU-a za razdoblje 2014-2020, pri čemu će Budimpešta zauzimati za očuvanje kohezijske politike te Zajedničke poljoprivredne politike od kojih najveće koristi imaju nove, siromašnije zemlje članice.

Tri najveće zemlje članice Njemačka, Francuska i Velika Britanija objavile su da će tražiti zamrzavanje proračunskih rashoda do 2020., a zemlje srednje i istočne Europe se pribojavaju da će zbog toga biti smanjena sredstva u europskom proračunu namijenjena za manje razvijene regije.

Već na početku mađarskog predsjedništva, euro zona bi se mogla naći na novim iskušenjima, kada u siječnju Portugal i Španjolska pokušaju na financijskim tržištima prodati svoje državne obveznice kako bi finacirale svoje dugove. Pokažu li financijska tržišta veliko nepovjerenje, ne isključuje se da jedna od tih zemalja ili obje ne zatraže pomoć kao što su to već učinile Grčka i Irska.

Očekuje se da će na kraju mađarskog predsjedništva biti prihvaćena strategija EU-a za Podunavske zemlje, novu makroregiju u kojoj sudjeluje 14 zemalja, među njima i Hrvatska, kako bi se bolje iskoristili postojeći instrumenti i resursi u svrhu razvoja velikih potencijala te regije. Makroregionalni pristup novi je oblik suradnje između susjednih regija u Europskoj uniji i izvan nje kako bi se bolje iskoristili postojeći instrumenti poput strukturalnih fondova, to jest da se sinergijom različitih instrumenata i politika za isti novac postigne veća dodana vrijednost. Dunavska regija je druga makroregija nakon Baltičke.

Mađarska se zazima da se u schengenski prostor u ožujku prime Bugarska i Rumunjska, čemu se protive Njemačka i Francuska smatrajući da je za to prerano i da te dvije zemlje još ne ispunjavaju sve uvjete da bude dio jedinstvenog prostora u kojem su ukinute granične kontrole.

Mađarsko će predsjedništvo u svibnju u Budimpešti organizirati drugi summit sa zemljama Istočnog partnerstva, koje obuhvaća šest zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, s kojima EU želi izgraditi čvršće odnose, ali bez perspektive članstva.
Jedan od prioriteta mađarskog predsjedništva bit će integracija Roma na europskoj razini. Romi, kojih u Europi ima između 10 i 12 milijuna, najveća su manjina bez države i najviše su pogođeni diskriminacijom na svim razinama.
Mađarsko predsjedanje moglo bi biti opterećeno zbog novog zakona o medijima, za koji je Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) ocijenila da predstavlja 'prijetnju za slobodu tiska'. Taj su zakon krtizirale Njemačka i Luksemburg. Vlada premijera Viktora Orbana, koji se vratio na vlast nakon osam godina provedenih u oporbi osvojiviši na parlamentarnim izborima u travnju dvotrećinsku većinu, donijela je niz mjera koje odudaraju od općeg trenda u EU-u.

Mađarska je 2008. godine morala zatražiti pomoć EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda, a zauzvrat je pristala na teške uvjete štednje kako bi svoj proračunski deficit smanjila na manje od tri posto u 2011. godini. To je jedan od najmanjih deficita u EU-u i Orbanova vlada je zatražila ublažavanje uvjeta kako bi mogla ostvariti predizborna obećanja o velikom rezanju poreza. Vlada je već donijela niz nekovencionalnih mjera poput nacionalizacije privatnih mirovinskih fondova, uvođenje kriznih poreza za velike, najčešće strane tvrtke u bankarskom, telekomunikacijskom, energetskom i maloprodajnom sektoru, dok je za mala i srednja poduzeća, većinom u mađarskom vlasništvu, smanjila porez na dobit sa 16 na 10 posto.

Predsjedanje EU-om bit će i veliki test za mađarsku javnu upravu. Tijekom predsjedanja u Mađarskoj će biti organizirano 260 sastanaka i drugih događaja. Najveći dio sastanaka održat će se u jednoj od najvećih i najljepših baroknih palača, koju je u prvoj polovici 18. stoljeća izgradio grof Antal Grassalkovich. Taj dvorac u gradiću Godollu, 26 kilometara od Budimpešte, bio je omiljena ljetna rezidencija austrijskog cara i ugarsko-hrvatskog i češkog kralja Franje Josipa I i njegove supruge, carice Elizabete, poznatije pod nadimkom Sisi.