Građevinski radnici bruse posljednje detalje na monumentalnoj trijumfalnoj kapiji u makedonskoj prijestolnici Skoplju, no u dvadesetgodišnjoj povijesti te male, siromašne zemlje bilo je malo trijumfa, konstatira Economist u tekstu posvećenom sumornoj međunarodnoj perspektivi Makedonije i nakon polovične pobjede nad Grčkom u sporu oko imena države
Od 1991. godine, kada je dobila državnu neovisnost, Makedonija je zatočenik iscrpljujućeg spora s Grčkom oko službenog imena države. Atena, podsjeća Economist, vjeruje da Makedonija takvim imenom polaže pravo na istoimenu pokrajinu na sjeveru Grčke.
Ipak, suci Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Haagu napokon su 5. prosinca pobjedu osigurali - Makedoncima. Prema sporazumu u okviru Ujedinjenih naroda iz 1995, Grčka se obvezala da neće sprečavati članstvo Makedonije u međunarodnim organizacijama sve dok se to čini pod 'nespretnim nazivom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (FYROM)', navodi Economist.
Jalova pobjeda
Unatoč tome, Grčka je 2008. onemogućila Makedoniji početak pregovora o pristupanju NATO-u. Makedonci su tvrdili da to predstavlja kršenje sporazuma iz 1995, a takav stav sada je podržao i ICJ.
Ipak, pobjeda Makedonije, barem zasad, čini se jalovom, ocjenjuje Economist: sud je odbio naložiti Grčkoj da se suzdrži od sličnih poteza u budućnosti, tvrdeći da nema razloga pretpostavljati da će se Atena opet postaviti na takav način.
Nakon presude, glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen poručio je da je vojni savez 2008. odlučio da neće započeti pregovore s Makedonijom sve do okončanja spora oko imena; to se, jasno je dao do znanja, nije promijenilo.
Što je s Europskom unijom? Od 2009. Grčka blokira dodjelu datuma za početak pregovora o članstvu Makedonije u EU-u. Lucas Papademos, novi grčki premijer, prezauzet je financijskom krizom i nije mu ugodno bakćati se s prepirkom oko imena, procjenjuje Economist.
Dok Grčka preživljava na europskim kreditima, neki uočavaju priliku za njezine zajmodavce, kojima je grčke samovoljnosti preko glave, da zahtijevaju veću fleksibilnost oko dugotrajnog spora. No to se čini naivnim.
Spyros Economides, akademik s prestižnog sveučilišta London School of Economics, kaže da na Grčku nije izvršen nikakav pritisak da omogući Makedoniji početak pregovora te ne očekuje da će se stvari sada promijeniti.
Kriza eura znači da proširenje Europske unije nije prioritet; doista, mnoge države su prilično sretne što se ne moraju time baviti. U tom smislu, grčki prigovori na ime Makedonije dobro će im poslužiti, zaključuje Economist.
