Ono što su mnogi znali sinoć je postalo jasno. U emisiji Otvoreno u kojoj se raspravljalo o smjeni ravnatelja bolnice Srebrnjak Bore Nogala došlo se do mitskog projekta izgradnje nacionalne dječje bolnice koji djelomice stoji iza Nogalove smjene. Ako izgradimo nacionalnu dječju bolnicu za koju je zapeo aktualni ministar Milan Kujundžić, ne možemo imati još nekoliko bolnica, 'svaku na svom bregu', kako je karikirao Kujundžić. A Nogalo je pak na 'svom bregu' uz Srebrnjak planirao izgraditi veliki znanstveni centar. U igri oko liječenja najmlađih pacijenata puno je lobija, a o njima je za tportal progovorio predsjednik Hrvatskog društva za dječju kirurgiju Hrvatskog liječničkog zbora Zoran Bahtijarević
'Ja sam za izgradnju središnje, nacionalne dječje bolnice, a problem izgradnje dječje bolnice su razni osobni lobiji i interesi. Moje mišljenje je da Zagrebu i Hrvatskoj treba jedna poštena, ujedinjena, nacionalna dječja bolnica. Dakle, nikakvo Rebro, Vinogradska, Klaićeva, Srebrnjak, Kukuljevićeva…', kaže za tportal Zoran Bahtijarević, predsjednik Hrvatskog društva za dječju kirurgiju Hrvatskoga liječničkog zbora.
vezane vijesti
Statistika je neumoljiva
Poručuje da treba biti realan, a to znači sagledati sve parametre. Iznosi pritom zanimljivu statistiku. Hrvatska, kaže, ima manje od četiri milijuna stanovnika i ima 37, 38 tisuća poroda. Godine 1990. Zagreb je skrbio za desetak milijuna stanovnika, a Hrvatska je imala 55 tisuća poroda.
U to je doba u Zagrebu bilo 600-tinjak pedijatrijskih kreveta. 'Kad sam zadnje brojao 2017., Zagreb je skrbio za 3,6 milijuna, imamo 37, 38 tisuća poroda, a imamo gotovo 850 pedijatrijskih kreveta', kaže nam Bahtijarević.
Na pitanje koji su to lobiji koje spominje, poručuje da je odgovor na to pitanje jednostavan.
'Naravno da nikome nije u interesu da ode tamo, nikome nije u osobnom interesu. Svi bi htjeli sačuvati svoje male vilajete', kaže. Podsjeća na to da jedan od uzroka može biti da je prema sadašnjem zakonu za status kliničkog bolničkog centra nužno imati pedijatriju i dječju kirurgiju.
'Kostur' je u dobrom stanju
Neslužbeno doznajemo da nije izgledna gradnja nacionalne dječje bolnice na mjestu gdje je 80-ih počela gradnja nacionalne sveučilišne bolnice iako je elaboratom potvrđeno da je 'kostur' u itekako dobrom stanju.
Potvrdio je to za tportal u travnju 2019. Josip Galić iz tvrtke Radionica statike, koja je bila u zajednici ponuditelja za izradu 'Elaborata ispitivanja postojećeg stanja konstrukcije Sveučilišne bolnice u Blatu', što ga je naručio Grad Zagreb.
'Sa stajališta konstrukcije, mogu reći da je ona gotovo u top stanju s obzirom na protok vremena od gotovo trideset godina i činjenicu da nije završena. Vidi se da se onda gradilo i projektiralo na vrhunskoj razini. Na konstrukciji danas nema većih oštećenja, osim manjih curenja, i s te strane dječja bolnica može se raditi u sklopu postojeće konstrukcije, odnosno ne treba rušiti i graditi iznova', kazao je Galić.
'I to se da riješiti. Dok se gradi bolnica, Vlada može promijeniti zakon. Ako je to tako teško, naprave se ugovori o suradnji, kao što Klaićeva ima s Vinogradskom i zahvaljujući tome Vinogradska ima status kliničkog bolničkog centra. Najpoštenije je za djecu imati jedno mjesto gdje će se koncentrirati sva njega za djecu Zagreba i Hrvatske. Mjesto nulte kategorije, kao što je Rebro nulte kategorije za cijelu Hrvatske', smatra.
'Na stranu staviti interese Rebra, Srebrnjaka, Klaićeve...'
Tvrdi da za izgradnju treba deset godina, i to od ozbiljnoga početka. 'Prije nego što se sagradi dječja bolnica treba napraviti pošten medicinski program. Pošten prema potrebama i prema djeci. Kad se to napravi, to je projektni zadatak za arhitekte. Nisam siguran da imamo pošten medicinski program, a pod pošten mislim da se na stranu stave interesi Rebra, Srebrnjaka, Klaićeve, Vinogradske. Ne znamo što radimo, za koliko djece, tko se seli, tko ne seli. Stručno vijeće jedne male gradske bolnice odlučilo je da se neće seliti. Molim?! Tko pita hoćete li se seliti. Vi ste državni i gradski zaposlenici, a interes djece treba biti iznad svih drugih interesa', ističe Bahtijarević.
Ako na postojećim lokacijama ostanu dječje bolnice i pedijatrijski odjeli i na Rebru, i na Srebrnjaku, i na Goljaku, i u Kukuljevićevoj, i u Vinogradskoj, pita se što onda mislimo graditi. 'To onda nije nacionalna dječja bolnica', jasan je.
Poruka 'malim poglavicama'
'Imamo ogromnu odgovornost prema djeci u idućih 50 godina. I to trebamo napraviti kako spada. Moja poruka svim malim poglavicama je da se ne brinu jer ćemo mi debelo biti u penziji, a velik dio nas i pod zemljom kad ta bolnica bude napravljena, kako se sad stvari čine, tako da se ne moraju brinuti za svoje stražnjice. Neka se radije brinu za djecu', zaključuje Bahtijarević.
Deset godina prikupljani samodoprinosi
Sveučilišna bolnica u Blatu trebala je biti zagrebački pandan ljubljanskom Kliničkom centru, odnosno beogradskom VMA-u, dakle najmodernije republičko medicinsko zdanje.
Građena je od 1982. do 1992. godine samodoprinosom Zagrepčana koji su izdvajali 1,5 posto dohotka. Tijekom deset godina izgrađeno je na prostoru od 200.000 kvadratnih metara 50 posto objekta i potrošeno 157 milijuna eura.
Iako se godinama nakon rata najavljivao nastavak gradnje, on se nije dogodio. Dječja bolnica, ako bi se gradila u okviru postojećeg objekta, zauzimala bi tek njegovu četvrtinu.
Kujundžić o Srebrnjaku: Promašen projekt
Ministar zdravstva Milan Kujundžić smatra da je Centar za translacijsku medicinu koji je Nogalo zamislio na Srebrnjaku pokraj postojeće bolnice i za koji je osigurano većinsko financiranje iz fondova Europske unije - promašen projekt.
'Da u maloj bolnici koja je do jučer bila specijalizirana niče translacijski centar, mora imati fundamente u znanosti, klinici i medicini. Dječja pulmologija čini pet posto pedijatrije. Učinio sam sve da se to napravi u Blatu, da taj centar za translacijsku medicinu bude u sklopu nove pedijatrije, gdje će biti na okupu ljudi koji imaju znanje u klinici. Jedna država, jedna nacija, mora imati jednu veliku Sveučilišnu bolnicu u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku', objašnjavao je Kujundžić u Otvorenom.
Ravnatelj Klaićeve: Opasna stranputica
Ovoga se tjedna o tome priopćenjem očitovao i ravnatelj Klinike za dječje bolesti Zagreb Goran Roić, koji Nogalovo inzistiranje na gradnji Centra za translacijsku medicinu na Srebrnjaku naziva 'opasnom stranputicom'.
'Ni u kojem slučaju unutar javnog zdravstvenog sustava temelj ne smiju biti projekti kojima su osnovni cilj milijuni eura, građenje i opremanje, već jasno definiran medicinski program, temeljen na realnim potrebama određene društvene zajednice, kao i jasno definirani dugoročni izvori financiranja', ističe Roić.
Svaki projekt bez jasno definirane pozicije unutar zdravstvenog sustava predstavlja opasnu stranputicu, bez realnih šansi da na takvim osnovama zaživi i dugoročno funkcionira, zaključio je u priopćenju.
Nogalov projekt i bivši ministar zdravstva Dario Nakić smatrao je megalomanskim i neodrživim u našem zdravstvenom sustavu. 'Imali su jednog kirurga, a traženo je šest operacijskih sala', kazao je nedavno za tportal.
Mitska bolnica u fokusu aktualnog ministra
Izgradnja nacionalne dječje bolnice po desetljećima tijekom kojih se najavljivala njezina obnova može parirati izgradnji sljemenske žičare.
Da smo slušali Kujundžića 2017., već ove godine mogli smo početi graditi mitsku bolnicu. Te je godine najavio početak gradnje za tri godine. Godine 2019. kazao je pak kako bi gradnja mogla početi za dvije godine, dakle 2021. No, kako mu se mandat primiče kraju, intenzivirao je cijelu priču.
Prošle je godine svečano potpisano partnerstvo Vlade i Grada Zagreba za izgradnju Nacionalne dječje bolnice na mjestu nedovršene Sveučilišne bolnice u Blatu, što je Kujundžić obilježio citatom Maka Dizdara: 'Valja nama preko rijeke'.
Shvatio je i ranije da će, ako aplicira za EU fondove, procedura trajati godinama. Stoga je prije nekoliko dana ubrzao cijeli proces i od Vlade tražio jamstvo od 400 milijuna kuna za početak gradnje.
Da Kujundžić radi ražanj dok mu je zec u šumi, dokazuje i činjenica da još nema ni studiju izvedivosti za projekt izgradnje nacionalne dječje bolnice u Blatu. Za izradu studije raspisan je javni natječaj, a vrijednost joj je procijenjena na čak 40 milijuna kuna.
Tko će raditi studiju, nije poznato, jer postupak produljuju žalbe uložene na taj javni natječaj.
