Bilo je pitanje vremena, ali i to se dogodilo: val sekularizma i nepopularnost Crkve dooveli su do toga da broj katoličkih brakova padne u odnosu na civilne. U Španjolskoj, na primjer, lani je 94.993 parova odlučilo svoje 'da' reći samo pred matičarom, a blagoslov Boga zatražilo 80.174 para
Oni koji se sada žene su djeca onih koji su već pokazali indiferentnost prema vjeri i prigrlili ateizam ili agnosticizam, misli Alfonso Perez-Agote iz katedre za sociologiju Universidad Complutensea u Madridu.
On misli da je ranije kršćanski brak bila legitimacija za seksualne odnose. Onda se šezdesetih dogodilo da su se ljudi počeli vjenčati u Crkvi tek kada bi se odlučili imati djecu, dakle, da bi se legitimiralo potomstvo, a sada se parovi odlučuju na legalizaciju odnosa, ali samo pred državom, kao kada uzimaju hipoteku u banci.
Drugi sociolozi smatraju da se brak, bilo kršćanski, bilo civilni, povezuje s idejom stabilnosti i trajnosti veze. Teologinja Margarita Pintos iz španjolskog udruženja teologa Ivan XXIII. ustvrđuje da Crkva nije osuvremenila brak i da je kao oblik prazan od emocija pa ga mladi izbjegavaju, jer je dosadan i staromodan.
Ona se strogo protivi civilnom priznanju crkvenoga braka i to je, dodaje, još jedan razlog što ga parovi izbjegavaju: mladim je ljudima puno jasnija slika Crkve odvojene od države.
Pintos priznaje da mnogi svećenici žene mlade parove koji uopće nemaju vjeru i koji to u Crkvi 'obavljaju' zbog tradicijskih razloga. Tomu će se za neko vrijeme trebati dodati i odmak ljudi od Crkve zbog ugroženosti njezine javne slike, ne samo pedofilskim skandalima, pa treba očekivati još veći pad broja kršćanskih ženidbi.