Trumpov dom, nakon preseljenja iz New Yorka, velebno imanje u Palm Beachu na Floridi ovih se dana našlo u centru pažnje kada su u njega, u sklopu istrage o napadu na Kongres, upali agenti FBI-a.

Mar-a-lago ('od mora do jezera' na španjolskom) prostrano je odmaralište, koje se za vrijeme Trumpovog mandata često nazivalo 'zimska' ili 'južna' Bijela kuća. Izgrađeno je 1927. za bogatu nasljednicu tvornice žitnih pahuljica Marjorie Merriweather Post, prostire se na osam hektara, a središnji dio imanja je vila sa 126 soba s prostranim verandama i okružena savršeno njegovanim travnjacima.

Iako je danas imanje u vlasništvu Trumpa, nekretnina je jedno vrijeme bila i u vlasništvu američke Vlade. Naime, Marjorie Merriweather Post je 1973. oporučno ostavila imanje američkoj vladi no ni Richard Nixon ni Jimmy Carter nisu je koristili i zbog visokih troškova održavanja vraćena je u privatno vlasništvo 1981. Trump je imanje kupio 1985. i to uz ucjenu. Inicijalno je za rezidenciju ponudio 15 milijuna dolara, no obitelj Post je odbila ponudu. Stoga je Trump kupio zemljište između imanja i oceana, zaprijetivši da će tamo izgraditi kompleks koji će Mar-a-lagu zakloniti pogled na ocean. Interes za kupnju imanja odmah je pao, a Trump je na kraju za rezidenciju platio svega sedam milijuna dolara.

Za vrijeme predsjedničkog mandata Trump je često posjećivao svoje nekretnine diljem Amerike, no Mar-a-lago uvijek je bila najposjećenija. Prema pisanju Washington posta, Trump je za vrijeme mandata imanje posjetio 32 puta i tamo djelomično ili u potpunosti proveo 142 dana svog predsjedništva.

Na imanju je ugošćivao i strane državnike, pa su ga tijekom mandata tamo posjetili i bivši japanski premijer, koji je nedavno poginuo u atentatu, Shinzo Abe, te kineski predsjednik Xi Jinping. No Mar-a-lago posjećivali su i drugi zanimljivi likovi poput bivšeg kineskog vlasnika salona za masažu koji je pao u istrazi prostitucije visokog profila, ruskog investitora koji je tražen u svojoj domovini zbog porezne prijevare, ali i zubara koji je utjecao na Trumpovo razmišljanje o skrbi za veterane tako što mu je savjete o politici ispisao na salveti, piše Guardian.

Mar-a-lago u jednom trenutku imao je i tzv.'sobu za krizne situacije', iz koje je Trump 2017. odobrio vojni napad na sirijski aerodrom koji je koristila vojska Bašara al-Asada za napade kemijskim oružjem. Međutim, Trumpova rezidencija često je izazivala kritike, ali i zamagljivala etičke granice između njegova vlastitog poslovnog carstva i njegove predsjedničke dužnosti. Naime, Trump je imanje u '90-ima pretvorio u privatan klub za koji se plaća godišnja članarina od 200 tisuća dolara.

'Klub Mar-a-Lago pretvorio se u predsjednički klub u kojem se plaća za pristup, s predsjednikom koji nema gotovo nikakvog znanja o vladinoj politici', rekao je Robert Weissman, predsjednik Public Citizena, organizacije za transparentnost koja je kritizirala Trumpa da je nastavio profitirati od svojih poslovnih operacija dok je na dužnosti.

'Kad je on tamo, to je cirkus', rekao je kroničar Palm Beacha Jose Lambiet, opisujući Trumpov boravak u Mar-a-Lagu. 'Nije ovo samo pitanje etike, nego su vizualni elementi užasni. Nijedna se politika ne bi trebala provoditi na ovaj način. Trebalo bi istražiti ljude koji imaju veze s Trumpom preko Mar-a-Laga jer to omogućuje bogatim ljudima da mu imaju pristup na način na koji obični ljudi nemaju', kazao je.