SABOR O IZBORNOJ PROMIDŽBI

Marasović izvrijeđao bivšeg predsjednika Mesića pa zaradio opomenu

13.05.2015 u 13:15

Bionic
Reading

Saborski zastupnici raspravili su danas u prvom čitanju izmjene Zakona o financiranju političke aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, kojima se konačno uređuje financiranje referenduma. Iako zakon donosi mnoge izmjene, u javnosti je najviše pažnje posvećeno odredbi koja udrugama zabranjuje financiranje referendumske kampanje, a ona bi se, poručio je danas ministar uprave Arsen Bauk, mogla izmijeniti između dvaju čitanja zakona

Govoreći o spornoj odredbi, Bauk je kazao da je ona u tekst zakona ušla na prijedlog Državnog izbornog povjerenstva.

'Ocijenili smo prilikom razmatranja tog prijedloga da razlozi 'za' koje smo mi tada razmatrali prevladavaju nad razlozima 'protiv', ali to će se između dva čitanja i temeljem možda današnje rasprave i rasprave na odborima, preispitati. Dakle, smisao je da se onemogući posredno financiranje aktivnosti i kampanje iz nedozvoljenih izvora. I to na način da netko kome je u osnovi zabranjeno financirati referendumsku kampanju, to napravi tako da donira udruzi koja će onda financirati referendumsku kampanju i ako se pronađe rješenje kojim bi se taj glavni cilj ispunio, a to je da se doista posredno financiranje zabranjenih izbora onemogući, onda će se za konačni prijedlog zakona ta odredba prilagoditi tom cilju, a ostaviti mogućnost udruga da pod određenim uvjetima i one mogu financirati referendum. Međutim, to je stvar za daljnju raspravu i za još jedan razgovor možda s predstavnicima civilnog društva', rekao je Bauk.

Repliku je odmah imao HDZ-ov Dujomir Marasović. 'Kažete da trebamo ojačati kontrolu zabranjenog financiranja kampanje iz zabranjenih izvora. Bivši predsjednik države Stipe Mesić uključio se u predizbornu kampanju novcem koji mi dajemo za penzionirane predsjednike države i tako direktno kršio ovu maksimu koju vi sada propagirate. Jer ovo što je on rekao da treba biti mimohod, i uključio se u kampanju. Možda je bio u Lici pa se je nafiksa bunike kod onog šamana, jer je za vrijeme mira smijenio cijeli generalni štab, a sada kazuje da predsjednica ne bi smjela imati riječ o mimohodu, to nešto nije normalno', rekao je Marasović i zbog tih riječi zaradio opomenu.

Odgovorio mu je Bauk. 'Što se tiče ideje da se izmijeni Zakon o pravima bivšeg predsjednika, ja bih podsjetio da je taj zakon donesen za vrijeme vaše vlade. A da je to jedina greška...' kazao je Bauk, na što je reagirao Leko.

'Ima puno grešaka u Saboru, ali nemojte molim vas', kazao je Leko.

'Kada bismo išli ispravljati greške po redu i po prioritetima, to bi došlo negdje kada bude 43. predsjednik koristio svoj ured, otprilike', replicirao je Bauk te se osvrnuo na Marasovićeve zamjerke zbog mimohoda: 'Što se tiče vašeg stava o mimohodu, ne vidim kakve ima veze s temom zakona, osim ako se o toj temi ne planira raspisati referendum pa bi se tako vrlo blago moglo povezati s ovom temom.'

HDZ-ov Ivan Šuker osvrnuo se, pak, pa odredbu koja govori da pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz državnog proračuna Republike Hrvatske imaju i kandidati za predsjednika Republike Hrvatske.

'Ako je zakonom određeno da su to troškovi naknade za troškove izborne promidžbe, onda mi nije jasno kako to može podlijegati Zakonu o porezu na dohodak. Jer Zakonom o porezu na dohodak je definirano točno što se oporezuje. Priznajemo li mi ovdje da smo jednu nedorečenu odredbu koristili za političko prepucavanje i ponižavanje novoizabrane predsjednice i udaranje po drugom protukandidatu koji je napustio matično političko jato?' rekao je Šuker.

Odgovorio mu je Bauk, kazavši kako se neke stvari, neovisno o političkoj opciji, primjenjuju godinama. 'Onda kada dođemo u prijepor, odjednom se krene filozofirati. To je slučaj s pismom nacionalnih manjina, s brojem birača za referendum, to je pak i ovo što se tiče broja potrebnih glasova za izbor predsjednika Republike, ovlastima Zakona o obrani i onda idemo cjepidlačiti do kraja. Tako se vjerojatno dogodilo i u ovome slučaju', rekao je Bauk.

Izmjene zakona među ostalim propisuju i da se sredstva koje parlamentarne stranke dobivaju iz proračuna više neće vezati uz rashode nego prihode proračuna, i ograničiti na 50 milijuna kuna.

Zastupnik talijanske manjine Furio Radin predložio je pritom drugačiji model financiranja stranaka. 'Ajmo vidjeti postoji li možda treća neka mogućnost da stranke ne budu financirane od građana niti od tajkuna, nego da budu financirane npr. sjećate se saveza komunista, od svojih članova. Tako da npr. vaši članovi daju dva ili tri posto od svoje plaće. Ako doista vas vole, ako doista žele biti vaši članovi pa neka to plaćaju, pa onda će vas više i kontrolirati. Zašto stranke ne bi trebale ovisiti o svojim članovima? Toliko o partitokraciji u Hrvatskoj', rekao je Radin

U zakonu Vlada također predlaže da stranka iz proračuna dobiva novac temeljem broja zastupnika odnosno članova predstavničkog tijela u trenutku proglašenja konačnih službenih rezultata izbora. Ako pojedinom zastupniku ili vijećniku nakon proglašenja rezultata, prestane članstvo u stranci novac im i dalje ostaje, međutim novina je da ako se nezavisni zastupnik ili vijećnik nakon proglašenja rezultata izbora učlani u stranku koja participira u predstavničkom tijelu, ti novci pripadaju stranci čiji je član postao.

'Stranka koja je u ovom sazivu Sabora ostala bez 50 posto zastupnika, ona prima i dalje novac, a zastupnici koji su otišli iz stranke ne dobivaju niti kunu. To je prije svega antidemokratski, protuustavno, protuzakonito jer i zakon ovaj koji jeste tvrdim da je protuustavan. To unosi neravnopravnost među saborske zastupnike. Ako je to mjesečna naknada za uspjeh na izborima onda ju moramo karakterizirati da stranka dobiva mjesečnu naknadu 4 godine svaki mjesec zaredom za zastupnike koji su osvojili mandat. Onda je to nagrada, a ne naknada za rad. Ako je neotuđiv mandat, onda je neotuđiv novac kojim zastupnik obavlja svoju djelatnost', rekao je Branko Vukšić iz Kluba nezavisnih ljevičara.

Prijedlog u raspravi je imao i HDZ-ov Goran Marić, kazavši kako bi bilo dobro da političke stranke ne mogu financirati fizičke i pravne osobe protiv kojih se vodi postupak naplate nepodmirenih obveza prema proračunu i zaposlenicima.

'Netko će financirati političke stranke, a uništavati dobavljače, vjerovnike i poduzetništvo. Ovdje mislim da mora postojati tko god ima nepodmirenih obveza po bilo kojoj osnovi ne može financirati političke stranke pa i dobavljači. Isto tako, tvrtke koje su u predstečajnom postupku da niti vlasnici niti tvrtke ne mogu niti smiju financirati političke stranke, a nakon završetka predstečajnog postupka u roku 5 godina. Jer najlakše se dogovoriti oprostit ćemo vam dugove u milijardama kuna a vi nekoliko stotina milijuna ili nekoliko stotina tisuća financirajte političku stranku', rekao je Marić, na što mu je ministar Bauk rekao da je spreman to prihvatiti, ako nema nekih drugih zapreka.