Na pitanje kako će se referendum o odvajanju od Unije odraziti na Hrvatsku, Zdravko Marić je odgovorio kako se gledaju trgovinski odnosi između zemalja ali i utjecaj na partnerske zemlje. Financijska tržišta reagirala su odmah - to ima utjecaja na sve pa i na Hrvatsku. Razlog je neizvjesnost i može se odraziti i na hrvatsko zaduženje. Smatram da smo izabrali jako dobar trenutak za prodaju državnih obveznica jer smo išli na tržište prije referenduma, prokomentirao je Marić odgađanje izdavanja euroobveznica u Londonu početkom lipnja.

Pojasnio je kako na elemente cijene i uvjete pod kojima se zadužuje utječu neki drugi čimbenici, pa i domaći - politička nestabilnost u državi je zasigurno doprinijela odgodi zaduženja. Prokomentirao je i izjavu predsjednika Hrvatske udruge banaka Zdenka Adrovića da će kamate u Hrvatskoj biti veće od 3,5%. Rekao je kako su obavljeni razgovori s onima s kojima treba razgovarati te da je, između ostalog, i Hrvatska narodna banka na neki način uključena. Izdanja domaćih obveznica vezat će uz strukturne repo aukcije koje je pokrenuo HNB.

Kada je riječ o posljedicama Brexita, Vedran Šošić pojasnio je kako postoji nekoliko kanala prelijevanja njegova učinka na Hrvatsku. Jedan od njih je trgovinski koji ne bi trebao biti pretjerano snažan. Drugi kanal je kroz stanje pojačane neizvjenosti na financijskim tržištima. Investitori u ovom trenutku traže veću cijenu za preuzimanje rizika, nego što je to bilo prije referenduma, pojasnio je. Rekao je kako to znači veće kamate te da treba pričekati. Već se vide naznake blagog smirivanja inicijalne panike. Čak je i funta počela vrlo blago jačati nakon strašnog slabljenja. Svi su u stanje pojačane pažnje, prate što se zbiva i situacija je takva da će se panika jako brzo proširiti ako se dogodi nešto loše.

Vesna Pusić rekla je kako su ovim referendumom u pitanje dovedene dvije unije- Ujedinjeno kraljevstvo i EU, budući da su Škotska i Sjeverna Irska glasovale za ostanak u Uniji. Smatra i kako je rezultat referenduma najviše šokirao predvodnike kampanje za izlazak iz EU jer je dobar dio njih očekivao da će odluka o ostanku tijesno proći pa će tako oni sebi moći pripisivati domoljublje, a bez ikakve odgovornosti s obzirom na ishod referenduma. U britanskoj javnosti se tek nakon referenduma osvijestilo o čemu se odlučivalo i što rezultati znače za jedinstvo zemlje, gospodarstvo i financijsko tržište. Istaknula je kako je na Googleu najtraženiji podatak nakon referenduma bio- što znači izlazak iz EU. Drugi najtraženiji podatak na internetu u Velikoj Britaniji bio je odgovor na pitanje- što je Europska unija.

Ariana Vela smatra kako će, što se tiče financija, najveći negativni efekt osjetiti sama Velika Britanija. Pojasnila je kako ona plaća nešto više od 10 % sredstava koja čine europski proračun, a povlači manje od 6 %. Smatra kako će izlaskom iz EU ruralna područja Velike Britanije biti najviše pogođena. Osim toga, zabrinut je i znanstveni sektor koji koristi najveći dio europskih sredstava. Što se tiče Hrvatske i EU fondova, smatra da treba nastaviti svojim putem i već sada razmišljati o sljedećem financijskom razdoblju od 2021.-2027. te raditi na novim projektima.

Cijelu emisiju pogledajte ovdje.