"Država ne bježi od toga i izmirit će svoje obveze prema veledrogerijama. O tome ćemo ministar zdravstva Vili Beroš i ja u ponedjeljak razgovarati s predstavnicima veledrogerija, no već ovaj tjedan bit će uplaćeno 300 milijuna kuna. To nije trajno rješenje, ali će zasigurno dati financijsku injekciju", rekao je Marić, koji sudjeluje na konferenciji "Izazov promjene" u organizaciji Zagrebačke burze fondovske industrije.

Dodao je kako će rebalans proračuna donijeti veći manevarski prostor za izdašnije plaćanje dugova i obveza "koje država ne negira i koji se odnose na isporučenu robu".

"Postojeći dugovi ne mogu se zanemariti, no treba napraviti preventivne i reformske iskorake u zdravstvenom sustavu. Moramo prevenirati situaciju kako zdravstveni sustav na bi generirao 220 milijuna kuna obveza na mjesec. Mislim da to nije mala brojka, na godišnjoj razini to znači dvije i pol milijarde kuna. Da i izmirimo sve obveze prema veledrogerijama, ako nešto ne promijenimo za godinu dana opet ćemo imati dug od 2,5 milijarde kuna", rekao je Marić.

Javne financije pod kontrolom

Ministar financija je poručio kako je situacija u javnim financijama i državnoj blagajni pod kontrolom, ocijenivši je upravljivom.

Istaknuo je da isplate mirovina i plaća "nisu niti neće biti upitne".

"Trenutno smo na deficitu od gotovo osam posto BDP-a, a za iduću godinu projekcija je 2,9 posto s time da i dalje ostaje izazov očuvanja radnih mjesta i borba za gospodarski rast. Efekti korona krize su očiti, a proračun za iduću godinu je baziran i planiran na bazi rasta BDP-a od pet posto. Sljedeće godine neće doći do potpunog gospodarskog oporavka i mislim da će vrlo mali broj zemalja doći blizu tome", rekao je Marić.

Podsjetio je kako je vlada za ovu godinu korigirala procjenu pada BDP-a s 9,4 na osam posto.

"Prema nekim našim procjenama, tek krajem 2022. godine gospodarstvo će se oporaviti, neovisno o tome što projekcije imaju pozitivne i negativni rizike. Negativni rizici su prije svega vezani i vođeni covidom i razvojem situacije na epidemiološko-zdravstvenom području, a pozitivni uz nastavak upravljanja krizom na adekvatan način", izjavio je Marić.

Na pitanje novinara koliko je covid do sada koštao državu, odgovorio je kako je Vlada prije nekoliko tjedana izašla u javnost s brojkom od 21 milijarde kuna, ali će to do kraja godine porasti na 28 i pol milijardi kuna, imajući u vidu izdvajanja za zdravstvo kao i "činjenicu da je država na sebe preuzela teret beskamatnog kreditiranja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, lokalne samouprave, HBOR-a i drugih".

Odgovarajući na pitanje može li Hrvatska izdržati još jedan lockdown nakon velikog porasta broja zaraženih, rekao je kako su svi svjesni što je lockdown značio u mjesec i pol dana i kakve su reperkusije.

"U tom tromjesečju imali smo povijesnu najveću stopu pada BDP-a od 15 posto u drugom tromjesečju. Apsolutno poštujem i vjerujem stožeru i epidemiološko-zdravstvenoj struci, ali su i oni svjesni da moramo pronaći optimalan balans između održavanja i unapređivanja epidemiološke slike, a s druge strane biti svjesni koje su reperkusije na gospodarstvo", zaključio je Marić.