Predstavljajući rebalans proračuna u Saboru ministar financija Zdravko Marić kazao je da je ovo prvi put da s rebalansom dolazi u prvoj polovici godine. 'Korona je učinila svoje pa nas je zbližila nešto ranije', poručio je Marić.

'Predviđen je pad gospodarske aktivnosti od 9,4 posto, a sjećate se kad smo predstavljali proračun za 2020. govorilo smo o rastu od 2 posto. Okolnosti koje je Covid uzrokovao sa zatvaranjem ekonomije ima efekte na te indikatore', rekao je Marić.

Iznio je Marić i druge podatke - pad osobne potrošnje predviđa se oko 7 posto, pad investicija oko 9 posto, pad izvoza roba i usluga oko 30 posto, pad broja noćenja stranih turista oko 70 posto.

Što se tiče tržišta rada, predviđen je pad zaposlenosti od 3,3 posto, odnosno rast stope nezaposlenosti na 9,5 posto.

Podsjetimo, rebalansom se predlaže da se proračunski prihodi smanje za oko 23 milijarde kuna i iznose 122 milijarde, a da ukupni rashodi ostanu na prvotno planiranih 147, 3 milijardi kuna.

Najveći nominalni pad proračunskog iznosa rebalansom bilježe ministarstva mora i zaštite okoliša za 811 milijuna, odnosno 806 milijuna kuna. Znatno su smanjeni i iznosi za ministarstva znanosti te gospodarstva i regionalnog razvoja.

Jedini dobitnici su ministarstva rada (kojem je iznos povećan za 4,75 milijardi) zdravstva (rast za 93,7 milijuna kuna) i poljoprivrede.

Marića su nakon izlaganja dočekale čak 23 replike.

Među njima je bila i ona SDP-ovog Peđe Grbina koji je istaknuo problem malih iznajmljivača. 'Mali iznajmljivači neće ostvariti prihode koji su bili planirani za 4., 5., a najvjerojatnije i šesti mjesec. S obzirom da je službeni plan Vlade da se te obveze neće otpisati, hoće lise oni otpisati ili će ih morati platiti?', upitao je Grbin.

Marić je kazao da je sve propisano na stranicama Porezne uprave. 'Izuzev onih koji su izuzeti od plaćanja nekih poreza, to je najmanje oporezivi segment poreznog sustava i nećemo ga zanemariti, ali kada uzmemo u obzir cijenu od 300 kuna po krevetu godišnje...', kazao je Marić.

SDP-ov Gordan Maras upitao je pak oko Zakona o obnovi Zagreba. 'Vidimo iz rebalansa da iznos za obnovu iznosi ispod 100 milijuna kuna. Zanima me...to je 400 puta manje nego što je procijenjena šteta. Da li vi kao čovjek koji živi u Zagrebu i koji je član HDZ-a smatrate da je u redu da idemo na izbore bez zakona i da ne kažemo građanima da stojimo iza njih? Sramota je da nakon 45 dana grad izgleda kao ruševina. Zbog toga sam ljuti i žalostan', rekao je Maras.

Kada će zakon točno ići, Marić nije odgovorio. 'Rebalansom je osigurano dodatnih 100 milijuna kuna, a tome treba pridodati i 41 milijun kuna na Fondu za zaštitu okoliša. Govorimo o iznosima koji su predviđeni za kratke intervencije. Za dva dana ćete čuti i naše daljenje aktivnosti. Niti jedan rebalans i proračun to ne mogu riješiti, to je višegodišnje pitanje kojim treba pristupiti sustavno', kazao je Marić.

HRAST-ov Hrvoje Zekanović upitao je koliko će bespovratnih sredstava doći iz Europske unije.

'Napravili smo alokaciju za očuvanje gospodarstva. Pregovori o novom višegodišnjem okviru su u tijeku, a kada će oni biti završeni vidjet ćemo. Govorimo o grantovima, a na razini EU trebaju biti stavljene sheme koje se tiču kreditnih aranžmana', kazao je Marić.

Zekanović nije bio zadovoljan odgovorom te je zatražio stanku, ustvrdivši da će Hrvatska dobiti manje nego inače.

'Europske solidarnosti nema, nećemo dobiti ni lipe iz Europske unije, a vi ste rebalansom predvidjeli manje novca', rekao je Zekanović.

Problem zdravstva Vlada u rebalansu nije ozbiljno shvatila, ustvrdio je SDP-ov Željko Jovanović.

'Dospjeli dugovi su sigurno već oko pet milijardi kuna i ne vidim način na koji mislite to riješiti. A sve ono što nas čeka je samo povećanje obveza u sustavu zdravstva. Također, neozbiljno ste pristupili i problemu dopunskog osiguranja jer je bilo potrebno osigurati dodatna sredstva za 200.000 osiguranika, kojima će biti besplatna polica osiguranja, što je 160 milijuna od početka ove godine. Nigdje toga nema u rebalansu', kazao je.

Krajem prošle godine dug u zdravstvenom sustavu bio 8,5 milijardi kuna, od čega je 3,8 milijardi kuna dospjelo ove godine, poručio je Marić.

'Trend rasta je i ove godine i što se tiče HZZO-a i državnih bolnica moram reći da je taj dug nastavljen. Mi smo i prije rebalansa napravili čitav niz preraspodjela u okviru mogućnosti i usmjerili na područje zdravstva, poglavito za osiguravanje respiratora, zaštitnih maski... Nastavit ćemo u tom smjeru, međutim financiranje ove brojke nadilazi problematiku samog COVID-a i rebalansa', kazao je.

'Jasno je da ovo nije stvarni, nego fake rebalans proračuna, pravi ćemo imati nakon parlamentarnih izbora', rekao je Mostov Nikola Grmoja, apostrofirajući podatak da se proračunska potrošnja ne smanjuje iako prihodi padaju za oko 23 milijarde kuna.

Marića je upitao hoće li građani biti optimističniji što se tiče stanja u državi u rujnu i listopadu ili će se optimizam smanjiti.

'Dobio sam puno etiketa u Saboru, najupečatljivija je bila ona o računovođi ili knjigovođi pa sam to demantirao, a definitivno nisam psiholog ili sociolog koji može procjenjivati stanje nacije, bilo danas, bilo za nekoliko mjeseci. Naša je uloga i zadaća svih skupa učiniti da se i taj psihološki moment unaprjeđuje, popravi i u datim mogućnostima zapravo sve što možemo dati da se negativni efekti minimiziraju što je moguće više', rekao je.

Marić je potvrdio spomenuti pad prihoda, ali i ističe da je najznačajnija poruka rebalansa zadržavanje rashoda na 147,3 milijarde kuna, unatoč pritiscima da se povećaju za sedam milijardi kuna.